Tek u posljednjih nekoliko mjeseci Monique Ruck, 34-godišnja majka troje djece, počela je dolaziti u rekreativni centar u blizini njenog stana na istoku njemačkog glavnog grada koji vodi lokalna organizacija za borbu protiv siromaštva djece pod nazivom Die Arche (Kovčeg).

Samohrana majka troje djece od deset, sedam i dvije godine, s najmlađom kćerkom je počela posjećivati centar nekoliko puta u toku sedmice, gdje pored igrališta, zatvorenih objekata za slobodno vrijeme i materijala za učenje majka i kćerka mogu pristupiti dnevnim obrocima koje organizacija obezbjeđuje porodicama.

To je korak koji je Ruck morala poduzeti kako bi joj pomogla da upravlja svojom trenutnom situacijom usred povećanja cijena energije koje je teško pogodilo Njemačku, evropsku zemlju koja se najviše oslanja na ruske resurse, nakon izbijanja rata u Ukrajini krajem februara.

U razgovoru za TRT World na igralištu, dok se njena kćerka igra u blizini, ona kaže da njena porodica prolazi kroz težak period.

“Nisu samo cijene energije porasle; troškovi hrane i automobila su također porasli”, kaže ona.

“Moram da koristim auto svaki dan, da vodim djecu u školu, ali ne znam u kakvoj bih situaciji bila da se auto pokvari. Veoma sam zabrinuta za naredne mjesece. Znam da nisam jedina u ovoj poziciji, svi se suočavaju s poteškoćama, ali to je zabrinjavajuće jer niko ne zna šta će se dogoditi.”

Glasnogovornik Die Archea Wolfgang Buescher kaže da nevladina organizacija podržava više od 5.000 porodica nižeg socio-ekonomskog porijekla širom zemlje i blizu 1.800 porodica u Berlinu - od kojih su 95 posto samohrane majke - u oblastima kao što su savjetovanje, hrana, slobodno vrijeme i obrazovne aktivnosti. Za TRT World kaže da u dvije decenije, koliko radi u gradu, nikada nije vidio ovako ozbiljnu situaciju.

„Sada imamo roditelje koji nam govore da ne mogu da hrane svoju djecu obrocima u vrijeme ručka, pa su počeli da preskaču obroke kako bi imali šta da im daju za večeru“, kaže on.

Buescher kaže da dobrotvorna organizacija, koja je također zabilježila pad privatnih donacija posljednjih mjeseci, kaže da očekuju da će se broj porodica koje dolaze u njihove centre povećati u narednim mjesecima. “Verovatno ćemo vidjeti više porodica iz Ukrajine, kao i porodica iz arapskih zemalja koje su stigle prethodnih godina. Teško je reći šta će biti u budućnosti.”

"Veliki šok"Jednoroditeljske porodice su među mnogima koje se trenutno suočavaju s izazovima usred ekonomske krize u zemlji i visokog nivoa inflacije, koja je krajem ljeta zabilježena na najvišem novou u gotovo pet decenija.

34-godišnja inženjerka podataka rođena u Indiji, Abi Saripalli, živi u Berlinu gotovo deceniju i nedavno se preselila u novi stan u blizini centra grada. Udata majka jednog djeteta, čija kćerka ima pet godina, kaže da su ona i njen suprug već počeli da implementiraju rješenja - doduše kratkoročna - koja će im pomoći da izdrže očekivana povećanja na koja je njihova kompanija za plin i električnu energiju već upozorila.

„Mi sada plaćamo blizu 90 eura za grijanje i struju mjesečno i upozoreni smo da bi se to moglo udvostručiti mjesečno za isti iznos potrošnje“, kaže ona. “Nismo uključivali grijanje i ponijeli smo više tople odjeće, kao i energetski efikasnija svjetla. Ujutro još nije hladno, ali večeri počinju da se hlade i zato oblačimo džempere. Od novembra će početi hladnije pa ćemo ujutru morati da puštamo grijanje.”

Saripali kaže da je primijetila kako je njenoj kćerki lakše prilagođavanje u poređenju s njom i njenim mužem. Dodaje: „Klimatska svijest postoji u školama i vrtićima ovdje, tako da za djecu ovo što se dešava nije veliki šok. To više vrijedi za odrasle jer kao djeca nismo naučeni da razmišljamo o umweltschutzu (zaštiti okoliša). Moj muž i ja moramo da se podsjećamo da radimo stvari kao što je gašenje svjetla, ali moja kćerka je mnogo bolja u tome i gasi stvari umjesto mene. Ili kad otvorim česmu i pustim vodu da teče barem nekoliko sekundi, ona mi kaže: 'Mama, moraš zatvoriti česmu, inače ribe neće imati vodu u ribnjaku'.”

Mala i srednja preduzeća - uključujući pekare, proizvođače i hotele - također osjećaju posljedice krize. Blizu 718 njemačkih subjekata postalo je nelikvidno u augustu, što je skok od 26 posto u odnosu na prethodnu godinu, prema podacima ekonomskog instituta IWH.

Wellness centri i banje, izuzetno popularna kultura u Njemačkoj, već su među onima koji su primorani da mijenjaju svoje obrasce potrošnje energije kako zima nastupa. To je proces koji je Helga Roehle, 64-godišnja menadžerica u hamamu u Berlinu, najstarijem turskom kupalištu u Njemačkoj, u jugoistočnom okrugu Kreuzberg, već započela.

Smješten u jednoj od najpoznatijih zgrada u ovom području, Schokofabrik - bivša fabrika čokolade koja već četiri decenije služi kao samoorganizovani prostor koji nudi časove, sportske i druge aktivnosti za žene i djevojčice - hamam se oslanja na velike količine energije korištene tokom sedam dana u sedmici dok je otvoren.

Kako Roehle kaže: „Koristimo mnogo energije za grijanje sauna i spa područja i rečeno nam je da bi cijene mogle porasti šest puta više od onoga što sada plaćamo. Kako bismo pokušali da se pripremimo za zimske mjesece koji su pred nama, počeli smo provoditi mjere poput proizvodnje električne energije na krovu i istraživati smanjenje potrošnje energije u hamamu kroz nove tehnologije.”

Roehle kaže da će hamam, koji ima rotirajući broj zaposlenih od blizu 50 ljudi, također morati povećati troškove svojih tretmana, uključujući Kese (piling cijelog tijela) i Sabunlama (masažu sapunom) za blizu 10 posto, koji će stupiti na snagu ovog mjeseca.

“Opšte raspoloženje u hamamu je zabrinutost. Upravo smo izašli iz pandemije i prisilnog zatvaranja u tom periodu, sada imamo rat u Ukrajini, a i dalje imamo pozadinu klimatskih promjena. Nadamo se da će svemu ovome uskoro doći kraj”, kaže ona.