U Hrvatskoj je potvrđen slučaj antraksa (bedrenice), opasne zarazne bolesti koja pogađa životinje, ali može biti prenosiva i na ljude.

Zaraza je utvrđena na području opštine Vrlika, a nadležne službe su odmah pokrenule niz hitnih mjera, uključujući obavezno vakcinisanje stoke i preventivno liječenje osoba antibioticima koje su bile u kontaktu sa zaraženim govedom, saopćeno je na vanrednoj konferenciji za novinare u Zagrebu.

Početkom sljedeće sedmice krenut će vakcinacija stoke protiv bedrenice, svi ljudi koji su došli u kontakt sa zaraženom stokom primit će odgovarajuću terapiju, a bit će utvrđen i bedrenički distrikt - područje u kojem postoje jasno propisana ograničenja vezana uz premještanje životinja, njihovo hranjenje i vakcinacija, rečeno je u subotu.

Hrvatski veterinarski institut (HVI) objavio je u petak navečer da je potvrđen slučaj bedrenice u Hrvatskoj i to na području općine Vrlika.

Do petka, sa svih objekata na kojima su posjednici prijavili uginuća životinja provedeni su u više navrata klinički pregledi životinja, razudba i patoanatomska dijagnostika te potrebna uzorkovanja. U petak pristigao je jedini do sada pozitivan nalaz na bedrenicu, naveli su iz veterinarskog instituta.

S obzirom na potvrđenu zarazu, kako je rečeno na konferenciji za novinare veterinarskog instituta, očekuju se hitne mjere Uprave za veterinarstvo, uključujući naredbu o vakcinaciji stoke (goveda, konja, ovaca, koza), ali i profilaktičko liječenje ljudi koji su bili u kontaktu s oboljelim životinjama. Mjere uključuju zabranu premještanja stoke, zadržavanje u ograđenim prostorima, odvajanje sumnjivih životinja, dezinfekciju prostora i opreme, kao i korištenje zaštitne odjeće i rukavica.

Potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede, šumarstva i ribarstva David Vlajčić rekao je da je to krizna situacija te da ne može ni zamisliti kako je stočarima sada. Vjeruje da im je svaki dan dug kao godina i pozvao ih je da vjeruju institucijama.

Ravnateljica Hrvatskog veterinarskog instituta (HVI) Andrea Humski istakla je da prvi nalazi nisu ukazivali na prisutnost bolesti, jer su lešine već tada bile u lošem stanju, što može zamaskirati kliničku sliku.

Kako navodi Uprava za veterinarstvo i sigurnost hrane, bedrenica je zarazna bolest koju uzrokuje bakterija Bacillus anthracis koja stvara spore.

Kod preživača bolest ima brzi tok i najčešće se očituje iznenadnim uginućem bez pojave jače uočljivih znakova bolesti. Kod nekih životinja može se prije uginuća primijetiti teturanje, drhtanje, probavni poremećaji te otežano disanje. Lešina se nakon smrti brzo nadima, a iz tjelesnih otvora može se cijediti nezgrušani tamni krvavi iscjedak.

Životinje se zaraze bedrenicom unosom hrane (trava, sijeno) kontaminirane sporama ili udisanjem spora. Nakon uginuća zaražene životinje bakterija pri dodiru s kisikom stvara spore.

Bedrenica u ljudi, ovisno o načinu zaražavanja, može izazvati tri oblika bolesti: kožni antraks (najčešći oblik), plućni (inhalacijski) antraks i crijevni (intestinalni) antraks.

Kožna bedrenica (crni prišt): tamne, bezbolne ranice koje se pojave 3 do 10 dana (obično između 5 i 7 dana) nakon izlaganja zarazi. Može se javiti i oteklina okolnog tkiva, a rjeđe i druge komplikacije. Promijene se uglavnom javljaju na izloženim dijelovima tijela prilikom kontakta sa životinjama (ruke, vrat, lice). Uspješno se liječi antibioticima.

Inhalacijski (plućni) antraks: početni simptomi slični gripi, nakon nekoliko dana poteškoće s disanjem sve do ozbiljne i teške bolesti s razvojem šoka, javlja se najčešće je između 1 i 5 dana, ali može i do 60 dana nakon udisanja uzročnika. Neliječena bolest ima visoku smrtnost.

Crijevni antraks: bolovi u trbuhu, povišena tjelesna temperatura 3 do 7 dana nakon gutanja uzročnika. Kao i kod plućnog antraksa, ovo je ozbiljna bolest koja ima visoku smrtnost. Crijevni i plućni antraks su izrazito rijetke, navode iz Uprave za veterinarstvo te napominju da se liječenje provodi na preporuku liječnika odgovarajućim antimikrobnim pripravcima.