“Nikada nećemo dozvoliti da negiranje i negatori genocida budu glavni sinonim Srebrenice.”. Ovo je jedna od glavnih poruka s jučerašnje tribine „Lekcija iz Srebrenice: Od govora mržnje do genocida“, koja se održala u Inox - Inovativnom centru na trgu „Makedonija“ u Skoplju, povodom obilježavanja 30.godišnjice genocida u Srebrenici.
Tribina je samo jedan od nekoliko događaja kulturno-informativnog i edukativnog karaktera koje grupa nevladinih bošnjačkih organizacija u Sjevernoj Makedoniji organizira s ciljem, kako su naveli, dostojanstvenog, vidljivog i upečatljivog obilježavanja 30.godišnice genocida u Srebrenici.
Pojašnjeno je da je organizovana tribina namijenjena mladim ljudima, studentima i građanima koji su, kako je rečeno, suočeni s medijskim pritiskom dezinformacija, lažnih narativa, negiranja genocida u Srebrenici, kao i svega onoga što dolazi kada je u pitanju Srebrenica i mjesec juli.
„Moramo biti kontinuirano svjesni, moramo pratiti sve te dezinformacije, moramo biti informisani. Bez obzira na to što mi znamo istinu o Srebrenici, to ne znači da ljudi oko nas to znaju. Ne smijemo ih osuđivati jer nisu oni krivi, zato što taj neselektivni pristup informacijama pokazuje da se od 500 naslova u medijima, najmanje 490 odnose na negiranje genocida. Moramo djelovati aktivnije i kontinuirano, ne samo u mjesecu julu, da bismo tražili pravdu i istinu. Mi nikada nećemo dozvoliti da negiranje i negatori genocida budu glavni sinonim za Srebrenicu“, poručila je Smailović.
Povezanost dezinformacija i govora mržnje
Despina Kovačevska, specijalistkinja za monitoring medija rekla je da su dezinformacije i govor mržnje veoma povezani.
„Danas sa internetom, sa društvenim mrežama, bukvalno bilo ko može pisati šta god želi. U SAD-u su već odstranili provjeravanje činjenica u ime slobode izražavanja. Kod nas, na Zapadnom Balkanu, to još uvjek postoji, kao i u Evropi, gdje imate Zakon o digitalnim medijima gdje je ovo nedozvoljivo i kažnjivo. Mi u zemlji i u regiji zaostajemo i još uvijek nemamo implementaciju“, istakla je Kovačevska.
Također, ona je navela nekoliko primjera iz prakse o negiranju genocida u Srebrenici, od strane brojnih javnih ličnosti, političara, ali i običnih ljudi, koji su aktivni na društvenim mrežama i koji šire dezinformacije i govor mržnje. Kovačevska je potencirala da upravo taj fenomen ima negativan utjecaj na društvo i da šteti javnom interesu.
„Negacija je posljednja faza genocida i ona osigurava da će se zločin nastaviti. Ako mi ne priznajemo zločin, ako se nismo suočili s onim što se dogodilo, ne možemo se pomiriti, pokajati… to je veliki problem koji ne znam kako možemo riješiti. Samo mediji nisu dovoljni, potrebno je da djeca u školama uče da prepoznaju govor mržnje, budući da mržnja dolazi iz neznanja i iz straha”, smatra Kovačevska.
Emir Hasanović, ekspert za komunikacije i preveniranje kriza, u svom izlaganju na trbini kazao je da je negiranje genocida posljednja faza genocida koji traje, ali da Bošnjaci trebaju izgraditi zajednicu koju sačinjava snažan intelektualni stub, snažno obrazovanje, čija će vrijednost biti prepoznata od ostalih društvenih sudionika.
„Srebrenica je samo jedna ogromna pouka, ako hoćete da ispoštujete žrtve, trebate postati pravi žitelj 21. vijeka, najprije, da poštujete svoju domovinu koja je danas Makedonija za sve nas i da razgovarate sa svojim sugrađanima, ali ne samo o našim tragedijama. Mi nismo narod tragedije. Naš se folklor zove sevdah. Kako može jedan narod koji svoj folklor naziva sevdahom biti narod tragedije? Ne. Mi nismo narod tragedije, mi smo mnogo više od toga“, kazao je Hsanović.
Prije održavanja tribine prikazan je kratak dokumentarni film o Srebrenici koji je pripremio Memorijalni centar u Potočarima, u Srebrenici.
Makedonska skupština u februaru 2010. godine usvoila je Deklaraciju o podršci Rezolucije Evropskog parlamenta o Srebrenici. Rezolucija je bila usvojena u Evropskom parlamentu 15. januara 2009. godine.
Također, Sjeverna Makedonija u aprilu mjesecu prošle godine odlučila je podržati Rezoluciju o Srebrenici u Ujedinjenim narodima na način da je postala jedna od zemalja kosponzora rezolucije.
Bošnjačke nevladine organizacije godinama unazad raznim događajima, među kojima i tradicionalnim Maršom mira, svakog 11. jula podsjećaju na žrtve genocida u Srebrenici.
