Moderator komemorativnog skupa bio je poslanik Amar Mecinović, a svoje učešće sa skupštinske govornice uzeli su predsjednik Skupštine Sjeverne Makedonije Afrim Gaši i predstavnici bošnjačkih nevladinih organizacija i institucija.

Predsjednik Gaši je u svom govoru kazao da mu je osobita čast, ali i velika odgovornost da se obrati na ovom skupu, rekao je da čak i 30 godina kasnije osjećaju da suze i bol još nisu nestali kada je u pitanju genocid u Srebrenici.

„Da se govori o Srebrenici uopće nike lako. Svaka riječ, svaka poruka, svaka fraza koju ću izgovoriti je praznija i slabija, ali i nedovoljna da bi opisala dubinu bola doživljenog od 9. do 11. jula 1995. godine u Bosni i Hercegovini“, kazao je Gaši.

Predsjednica Koordinativnog tijela za obilježavanje 30. godišnjice genocida u Srebrenici, Selma Rizvanović Mandal, u svom govoru kazala je da je prošlo tri decenije od kada je Srebrenica, koja je trebla biti grad zaštite, posala simbol najveće boli, ali i najveće mrlje u historiji moderne Evrope.

„Genocid predstavlja sistemsko i planirano uništavanje uslova života jedne populacije, u ovom slučaju bošnjačke populacije, njenu opsadu, masovno izgladnjivanje, silovanje i ubijanje“, kazala je Rizvanović Mandal.

Ona je dodala da se protiv negacije genocida u Srebrenici bore sa njegovanjem kulture sjećanja, budući da je danas kao nikada ranije postalo važno da se njeguje sjećanje na žrtve genocida u Srebrenici.

„Mi kao predstavnici bošnjačke zajednice smo mnogo zahvalni našim sugrađanima zato što ovih dana dobijamo poruke suosjećanja, ali ipak, nažalost, suočavamo se sa uznemirujućim porukama mržnje i ismijavanja, čak i od strane određenih političkih lidera, koji genocid u Srebrenici nazivaju „nekrofilskim Diznilendom“. To je duboko uznemirujuća poruka za sve nas i smatramo da to duboko narušava multietnički karakter u društvu. Također, smatramo da odsustvo formalne edukacije u obrazovnom sistemu ostavlja prostor ovakvim porukama, kao i da ostavlja prostor za razne propagandne i revizionističke politike na Balkanu“, istakla je Rizvanović Mandal.

„Život naše djece nije vrijedniji od života palestinske djece“

Ona je uputila zahvalnost Vladi Sjeverne Makedonije, jer, kako je kazala, sa usvajanjem Rezolucije o genocidu u Srebrenici, Vlada je pokazala jasno opredjeljenje prema istini i očuvanju civilizacijskih vrijednosti. Ona je dodala da oni kao Bošnjaci, neće govoriti iz pozicije žrtve, već kao narod koji je uvijek bio protiv nacionalizma i mržnje u svakom obliku, smatrajući da je to borba za čovječanstvo i ljudske vrijednosti.

„Život naše djece nije vrijedniji od života palestinske djece, zato vas ne pozivam samo na sjećanje, već vas pozivam na trezvenost, na odgovornost i na hrabrost. Da budemo glas za one koje su ušutjeli i nikada ih ne možemo vratiti, ali možemo biti štit za sve one koji stradaju“, poručila je Rizvanović Mandal.

„Genocid nije zločin pojedinca, već je zločin sistema“

Muamer Džananović, direktor Instituta za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava Univerziteta u Sarajevu, na komemorativnoj sjednici u Skupštini Sjeverne Makedonije, kazao je da je genocid u Srebrenici najdokumentiraniji zločin u savremenoj historiji.

Važno je razumjeti da genocid nije rezultat iracionalnog nasilja i sukoba, već duboko struktuiran društveno-politički proces, planiran odozgo prema dolje, uz institucionalnu podršku i ideološku pripremu. Zapravo, genocid nije zločin pojedinca, već sistema. S tim u vezi, negiranje genocida u BiH danas nije samo postfestumski pokušaj opravdavanja zločina, već aktivna sistemska politika u kojoj sudjeluju političke institucije, mediji, obrazovni sistemi, akademska zajednica i tako dalje… Upravo zato, borba protiv negiranja genocida postaje mnogo više od pravnog izazova. To je borba za očuvanje istine, dostojanstva žrtava i budućnosti Bosne i Hercegovine kao demokratske i multietničke države, ali i preduslov za stabilnost čitavog regiona Zapadnog Balkana“, zaključio je Džananović.

„Bez priznanja, nema oprosta“

Predsjednik Bošnjačkog nacionalnog vijeća (BNV) u Sjevernoj Makedoniji, Dževad Hot, izjavio je da je sjećanje na genocid u Srebrenici moralna obaveza, čin humanosti, ali i preduvjet za istinsko pomirenje i stabilan mir. 

„Bez priznanja nema oprosta, zbog čega je danas potrebno govoriti o toj istini, jasno je reći, osuditi sve oblike negacije, relativizacije i nacionalističke propagande, koji uništavaju dostojanstvo žrtava i potkopavaju temelje demokratije i suživota. Skupština Republike Sjeverne Makedonije, kao dom demokratije i dom svih građana, današnjim obilježavanjem pridružila se svjetskoj zajednici u izražavanju solidarnosti, u saosjećanju i podršci porodicama žrtava, preživjelima, ali i svima onima koji već 30 godina žive s bolom, ali i dalje dostojanstveno“, rekao je Hot.