U Memorijalnom centru "Kamičani" u Kozarcu klanjana je kolektivna dženaza za sedam bošnjačkih žrtava iz Prijedora i doline Sane, koji su nakon toga ukopani na mezarjima u Prijedoru, a u skladu sa željama njihovih porodica.

Dženazi, koju je predvodio reisul-ulema Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini Husein ef. Kavazović, su, pored članova porodica žrtava, prisustvovali i predstavnici Islamske zajednice u BiH, predstavnici državnih institucija, kao i hiljade građana iz svih krajeva BiH i dijaspore koji su došli odati počast žrtvama Prijedora.

Kavazović je poručio da je krajnje vrijeme da gradske vlasti priznaju ubijenu djecu Prijedora i zločin počinjen nad njima.

Pozvao je ljude u lokalnoj zajednici da preuzmu civilizacijsku odgovornost u ime novih generacija.

"Oni imaju pravo na istinu o zločinima koji su se u Prijedoru i dolini Sane dogodili. Negiranje i šutnja samo će povećati zlo", rekao je Kavazović.

Upozorio je da negiranje zločina i uporna šutnja samo produbljuju nepravdu.

"U Prijedoru su zločinačke sile mraka, nadahnute mržnjom, izvršile planski i organiziran stravičan zločin, s elementima genocida, nepojmljiv ljudskom umu. Kao životinje, ubijana su djeca, žene i starci, a goloruki muškarci su odvođeni u logore smrti, a potom mučki ubijani", kazao je reisul-ulema.

Dodao je da ovo mjesto svjedoči i nama i cijelom svijetu koliko je snaga mržnje razarajuća, kada ona nadvlada vjeru i pomuti razum.

"U zlom vremenu su zli ljudi unakazili prekrasno lice čovjeka i izdali univerzalne vrijednosti duha, na kojima je Bog sazdao ljude. Utrli su put mržnji, potičući zločine, okrećući čovjeka protiv komšije i prijatelja. Posebnu oporost izaziva bjelodana činjenica da se sve to odvijalo pod blagoslovom ljudi koji su, po svom i zvanju i poslanju, trebali sve učiniti da se zlo u korijenu sasiječe", naglasio je on.

Istakao je da porodicama šehida trebamo iskazivati veliko poštovanje i zahvalnost što su sačuvali dostojanstvo u svom bolu.

"Postanimo svjesni težine počinjenog zločina u Prijedoru. Pokažimo saosjećanje za bol koji u sebi nose roditelji, djeca i supružnici. Kao ljudi, olakšajmo im njihovu bol i patnju. Pokažimo našu ustrajnost u traganju za istinom. Mi imamo pravo na nju i da s njom upoznamo cijeli svijet. Ne smijemo prestati zahtijevati pravdu za zločince, jer u njihovoj kazni je, kako kaže Kurʼan, život za preživjele i nada da se sličan zločin neće ponoviti", izjavio je Kavazović.

Poručio je da oni koji vole Bosnu i Hercegovinu žele pružiti nadu novim generacijama njenih sinova i kćeri da žive u miru i zajedništvu.

Obraćajući se članovima porodica šehida, kazao je da je bol za najmilijima moguće ublažiti samo sjećanjem na njih, upućivanjem dove Uzvišenom i svjesnim strpljenjem u iskušenju.

"Oni koji budu na pravom putu neće biti na gubitku. Vrijeme će pokazati, a o tome se i u Kurʼanu govori, da će pobijediti oni koji budu vjerovali i dobro činili i koji budu istinu zagovarali i strpljenje pokazivali. Zato, danas se sjećajmo, a sutra učinimo sve što je u našoj moći, da se zločin iz Prijedora nikome ne dogodi", poručio je reisul-ulema Kavazović.

Bećirović: Nikada nećemo odustati od traganja za našim nestalim

Član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Denis Bećirović poručio je danas u Prijedoru da se "zlo ne smije zaboravljati i podcjenjivati, te da nikada nećemo odustati od traganja za nestalim", javlja Anadolu.

"Cijelom svijetu, na 33. godišnjicu zločina protiv čovječnosti u Prijedoru, želimo poručiti: Nikada nećemo odustati od traganja za našim nestalim. Nikada nećemo prestati da procesuiramo ratne zločine", rekao je u obraćanju povodom obilježavanja 33. godišnjice sjećanja na žrtve teških ratnih zločina s elementima genocida u Prijedoru i dolini Sane.

Danas, u Kozarcu, kazao je, "odajemo počast civilnim žrtvama teških ratnih zločina počinjenih u Prijedoru i dolini Sane."

"Ovdje smo da iskažemo pijetet i da se poklonimo sjenama više od 3.176 nevino ubijenih civila među kojima je 102 ubijene djece. Zločini protiv čovječnosti i drugi ratni zločini, počinjeni u ovom dijelu Bosne i Hercegovine, spadaju među najteže ratne zločine u Evropi nakon Drugog svjetskog rata", rekao je Bećirović podsjećajući da su ratni zločini počinjeni u okviru velikodržavnog projekta agresije na nezavisnu, suverenu i međunarodno priznatu državu Republiku Bosnu i Hercegovinu.

Istakao je da mi pamtimo i imamo obavezu da o tome govorimo, pišemo, ali i da preduzimamo aktivnosti koje će dovesti do sankcioniranja svih ratnih zločinaca.

Član Predsjedništva BiH je podsjetio da je Međunarodni krivični tribunal za bivšu Jugoslaviju dokazao da su nad civilima Prijedora i okoline počinjeni teški ratni zločini, okarakterizirani kao zločini protiv čovječnosti.

Podsjetio je i da je Haški tribunal u presudi protiv Radovana Karadžića jasno utvrdio da je Prijedor bio "jedno od središta etničkog čišćenja u Bosni i Hercegovini", te je citirao: "Općina Prijedor bila je mjesto gdje su sistematski ubijani, zatvarani i progonjeni Bošnjaci i Hrvati s ciljem njihovog trajnog uklanjanja."

"Cijelom svijetu, na 33. godišnjicu zločina protiv čovječnosti u Prijedoru, želimo poručiti: Nikada nećemo odustati od traganja za našim nestalim! Nikada nećemo prestati da procesuiramo ratne zločine", kazao je Bećirović navodeći i da je u Prijedoru i okolini nesrpsko stanovništvo prisiljavano da nosi bijele trake.

"To stanovništvo su obilježili kao u najmračnijim danima evropske istorije. To se ne smije zaboraviti. Zločinačka ideologija u čijem središtu su krv, tlo i ideja o nebeskom narodu je uvijek donosila neviđene patnje i stradanja. Tamo gdje je zavladala ideologija o velikoj Srbiji, tu je zavladala i smrt. Zlo se ne smije zaboravljati i podcjenjivati", poručio je.

Naglasio je da je "naša dužnost da budemo glas onih kojih više nema i da se borimo za njihovo dostojanstvo."

"Mi imamo snage da govorimo bez mržnje, svjesni da je mržnja najočigledniji znak nemoći", rekao je Bećirović podsjećajući da je ogromna arhivska građa sudova u Haagu, jedna od naših najznačajnijih knjiga kolektivnog pamćenja.

Naveo je da su u toj arhivskoj građi milioni štampanih stranica, tonskih i video snimaka koji su bitni ne samo za očuvanje istine, nego i za razumijevanje naše stvarnosti.

"Zato, duže od dvije godine, intenzivno radim na tome da Ujedinjene nacije (UN) donesu pravedno rješenje i da originalnu arhivu Tribunala pohrane u Sarajevu - glavnom gradu naše države. Nama trebaju dugoročne strategije, politike i akcije koje imaju dugoročnu vrijednost za državu Bosnu i Hercegovinu. Svi mi moramo biti čuvari istine", rekao je Bećirović.

Poručio je da borba za istinu ne traje jedan dan u godini, ona je kontinuirana i vodi se u raznim oblastima: donošenju i provođenju zakona, u obrazovanju, u institucijama, u svakom memorijalu, svakom udžbeniku, svakoj učionici…

"Zagovaranjem istine dajemo najbolji doprinos budućnosti Bosne i Hercegovine. Ne zaboravimo, ubijanje istine je ubijanje i prošlosti i budućnosti. Mi smo protiv mržnje, mi zagovaramo mir i toleranciju. Mi smo protiv zaborava, mi afirmiramo pamćenje. Mi pamtimo, jer ako prestanemo pamtiti, zlo nam se može opet dogoditi", naglasio je.

Dodao je da je "naša moralna obaveza da se sjećamo svih ubijenih i da im na dostojanstven način iskazujemo počast."

"Civilizirane države uče i izvlače dugoročne pouke. Nikada ne smijemo prestati govoriti istinu o nevinim žrtvama Prijedora i doline Sane", zaključio je Bećirović.

7 žrtava pronašlo vječni smiraj

Danas su ukopane žrtve bošnjačke nacionalnosti koje su ubijene 1992. godine na području Kozarca, Hambarina, Rizvanovića i u Prijedoru, a njihovi posmrtni ostaci ekshumirani su 1998. odnosno 2024. godine na lokalitetima Donja Dragotinja, Pašinac, Volarić i Hušići.

Najmlađa žrtva koja je ukopana ove godine je Semir (Aziza) Čelić koji je imao 24 godine kada je ubijen. On je 1968. godine rođen u Prijedoru gdje je i nestao u augustu 1992. godine.

Njegovi posmrtni ostaci pronađeni su 32 godine nakon njegove smrti odnosno prošle godine, a kada je na lokalitetu Donja Dragotinja, Grbići kod Prijedora otkrivena masovna grobnica.

On je kopan zajedno sa svojim godinu dana starijim bratom Edinom koji je također ubijen u augustu 1992. godine. Posmrtni ostaci dvojice mladića pronađeni su u istoj masovnoj grobnici u aprilu 2024. godine.

Najstarija žrtva koja je ukopana danas je Kasim (Hasan) Bajrektarević koji je imao 70 godina u času smrti. On je ubijen u Prijedoru, a njegovi posmrtni ostaci su ekshumirani na lokalitetu Pašinac, Prijedor 1998. godine.

Žrtve su ukopane u različitim mezarjima nakon klanjanja dženaze, a u skladu sa željama njihovih porodica.