Turkiye odbacuje sve izjave kojima se negira genocid u Srebrenici ili veličaju ratni zločinci uprkos presudama međunarodnog suda, rekao je u petak predsjednik Turkiye Recep Tayyip Erdogan.

Erdogan je u videoporuci učesnicima komemoracije u Potočarima istakao da je prošlo 30 godina od genocida u Srebrenici i da je ostao upisan kao crna mrlja u historiji čovječanstva.

Dodao je da je bol za svirepo ubijenom braćom i sestrama Bošnjacima i dalje svježa.

"To što međunarodna zajednica nije preuzela potrebnu odgovornost da zaustavi genocid predstavlja nepopravljiv propust, koji će ostati zabilježen kao sramota. I danas odlučno nastavljamo borbu protiv svijesti lišene čovječnosti, koja je zatvarala oči pred ovim zločinom. Suštinu našeg stalnog poziva na reformu Ujedinjenih nacija upravo čini borba protiv te svijesti", rekao je.

"U toj borbi, put nam i dalje osvjetljavaju riječi velikog mislioca i državnika, rahmetli Alije Izetbegovića. Šta god činili, ne zaboravite genocid, jer će se ponoviti genocid koji se zaboravi", dodao je Erdogan.

Usvajanje rezolucije u Generalnoj skupštini Ujedinjenih nacija, kojom je 11. juli proglašen za Međunarodni dan sjećanja na genocid u Srebrenici 1995. godine, Erdogan smatra odrazom snažne volje u borbi protiv genocida.

"Vjerujem da će Muzej sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici, uspostavljen uz podršku naše zemlje upravo u bivšoj fabrici akumulatora, jednom od glavnih mjesta zločina, imati važnu ulogu u tom pogledu", poručio je.

Turski predsjednik je također kazao da dešavanja u Gazi i danas pokazuju da međunarodna zajednica nije izvukla potrebne pouke iz Srebrenice.

"Međunarodna zajednica, koja je ostala nijema u Srebrenici, danas također samo nijemo posmatra zločine koji se posljednjih godina dešavaju u Palestini. Izraelska vlast će, prije ili kasnije, odgovarati pred zakonom i historijom za genocid nad više od 57 hiljada palestinske djece, žena, starijih i mladih", kazao je.

Erdogan je naglasio da Turkiye odlučno odbacuje svaku retoriku i izjave koje negiraju genocid u Srebrenici i veličaju ratne zločince uprkos presudama međunarodnih sudova.

"Oštro osuđujemo sve napade i uznemiravanja onih koji su se nakon rata vratili u svoje domove. Iskreno se nadamo da će u Bosni i Hercegovini biti uspostavljen unutrašnji dogovor koji uključuje sve strane, što je ključno za stabilnost Balkana i Evrope. Neka niko ne sumnja u nastavak naše bezuslovne podrške teritorijalnom integritetu, suverenitetu i ustavnom poretku Bosne i Hercegovine", poručio je.

Najavio je da će Turkiye u multilateralnim i u bilateralnim okvirima nastaviti odlučno ispunjavati svoju odgovornost za očuvanje mira, sigurnosti i stabilnosti.

"S tim mislima, još jednom molim Milostivog Allaha da podari rahmet braći i sestrama Bošnjacima koji su postigli stepen šehida u genocidu u Srebrenici, te im s velikim poštovanjem odajem počast. Neka Uzvišeni Allah podari sabur njihovim najbližima", kazao je Erdogan na kraju poruke.

Posmrtni ostaci još sedam žrtava genocida u Srebrenici, koji su počinili pripadnici Vojske Republike Srpske i njihovi pomagači u julu 1995. bit će ukopani danas kolektivnoj dženazi u Memorijalnom centru Srebrenica u Potočarima.

Najmlađe žrtve koje će biti ukopane ove godine su dvojica mladića koji su u času smrti imali 19 godina, Senajid Avdić i Hariz Mujić. Obojica, ubijena u julu 1995, konačan smiraj naći će 30 godina kasnije.

Posmrtni ostaci Hasiba Omerovića, koji je imao 34 godine kada je ubijen, ekshumirani su 1998. godine, ali porodica zbog malog broja pronađenih dijelova skeleta, ranije se nije mogla odlučiti da da saglasnost za ukop.

Danas će biti ukopani i posmrtni ostaci Fate (Huso) Bektić (1928), Sejdalije (Alija) Alića (1961), Rifeta (Mustafa) Gabeljića (1964) i Amira (Ibrahim) Mujčića (1964).

U Memorijalnom centru Srebrenica - Potočari do sada je ukopano 6.765 žrtava genocida, dok je 250 žrtava ukopano u mjesnim mezarjima po odluci članova porodica.

Međunarodni sud pravde u Hagu donio je 2007. godine presudu u kojoj se konstatira da je jula 1995. godine u Srebrenici, koja je tada bila zaštićena zona UN, Vojska Republike Srpske (VRS) počinila genocid.

Haški tribunal, Sud Bosne i Hercegovine te pravosuđa u Srbiji i Hrvatskoj do sada su za genocid i ratne zločine osudili ukupno 54 osobe na 781 godinu i pet doživotnih kazni zatvora. Na doživotne zatvorske kazne osuđeni su, među ostalim, ratni predsjednik RS i komandant vojske tog entiteta, Radovan Karadžić i Ratko Mladić.