U haremu Gazi Husrev-begove džamije danas je klanjan dženaza-namaz Halilu Brzini, šejhu Nakšibendijske tekije Mejtaš u Sarajevu i penzionisanom generalu Armije Republike Bosne i Hercegovine.

Dženazu je u prisustvu brojnih građana predvodio reisul-ulema Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini Husein ef. Kavazović.

"Na bolji svijet ispraćamo gaziju i šejha. Ožalošćeni smo njegovim odlaskom, a prazninu koja je ostala iza njega možemo popuniti uspomenama, ali je ne možemo nadoknaditi", izjavio je Kavazović, prenijela je agencija MINA.

Istakao je da je život šejha Brzine bio ispunjen stalnom borbom i svođenjem računa sa sobom, s ciljem da se otupi oštrica zla i otvore putevi dobra.

"Svjedočimo da je bio gazija i da je u životu mnogo više davao nego uzimao. U svom uvjerenju i onome što je radio bio je ustrajan i nepokolebljiv. Koristio je svaku priliku da se založi za sve nas, pomogne i osokoli. Učitelji poput njega danas su nam nasušna potreba", poručio je reisul-ulema.

Halil Brzina je rođen 1953. godine u Stocu. Po završetku studija, radio je u Željezari Zenica, a početkom agresije na Bosnu i Hercegovinu aktivno se uključuje u odbranu zemlje. Bio je jedan od ključnih ljudi u formiranju Sedme muslimanske brigade, elitne jedinice Armije Republike Bosne i Hercegovine, koja je bila poznata po snažnom vjerskom i moralnom kodeksu ponašanja.

U vjerskim i vojnim krugovima bio je poznat i po svom duhovnom imenu Halil Hulusi Nakšibendi el-Bosnevi.

Nakon agresije, imenovan je za komandanta Prvog korpusa Armije Republike BiH, ali se zbog narušenog zdravlja ubrzo povukao i otišao u prijevremenu penziju.

Imao je značajnu ulogu u izgradnji i obnovi nekoliko džamija i tekija.

Za doprinos odbrani Bosne i Hercegovine odlikovan je najvišim ratnim priznanjima, među kojima se posebno izdvaja "Zlatni grb s mačevima", koji mu je lično uručio predsjednik Alija Izetbegović 1998. godine.

Danas u 18 sati će biti klanjana dženaza i u Stocu, gdje će biti obavljen ukop u haremu tekije.