Pravni cunami na koji su izraelski stručnjaci dugo upozoravali mogao bi uskoro uslijediti. Istog dana kada je 27 zapadnih država izjavilo da će poduzeti „daljnje mjere“ u korist hitnog prekida vatre ako se sukob u Gazi nastavi, dvojica izraelskih vojnika optuženih za ratne zločine uhapšena su i ispitana od belgijskih vlasti.

Prema međunarodnom pravu, države se za svoje zločine mogu smatrati odgovornima na dva načina: država sama može biti meta sankcija ili izbacivanja iz međunarodnih organizacija, dok se njeni zvaničnici i njihovi podređeni koji su počinili, naredili, pomagali ili podržavali takve zločine mogu procesuirati pred međunarodnim i domaćim sudovima.

Prošle sedmice, hitna konferencija Haške grupe okupila je 30 istomišljenika država Globalnog Juga u Bogoti, Kolumbija, kako bi prevazišle riječi osude i preduzele kolektivnu akciju zasnovanu na međunarodnom pravu.

Dvanaest tih država usaglasilo se oko hitne provedbe šest mjera, među kojima su zaustavljanje isporuka oružja Izraelu i procesuiranje međunarodnih zločina u svojim nacionalnim jurisdikcijama na temelju univerzalne jurisdikcije. Pozvale su i druge države da im se pridruže prije otvaranja sljedeće Generalne skupštine UN-a u septembru.

Hapšenja u Belgiji su omogućile Fondacija Hind Rajab i Globalna mreža za pravnu akciju (GLAN), koje provode slične aktivnosti u više jurisdikcija. Obje organizacije su stajale iza prethodnih istraga koje su prisilile izraelskog vojnika na odmoru da prošle godine pobjegne iz Brazila, a dvojicu vojnika da pobjegnu iz Amsterdama u februaru.

Njihova poruka je jasna: izraelski vojnici optuženi za zločine u Gazi nikada ne mogu biti sigurni kada će doći njihov red.

Jesu li ove mjere početak stvarnog prekida s nekažnjivošću — i početak koordinirane pravne i političke akcije kako bi se Izrael pozvao na odgovornost za zločine u Gazi, gdje su njegove oružane snage ubile više od 59.000 ljudi - uglavnom žena i djece - tokom 21 mjeseca?

Ili će ovi napori za utvrđivanje odgovornosti ostati ograničeni na Globalni jug i civilno društvo?

Izrael na optuženičkoj klupi

Postoje razlozi za vjerovanje da kreatori politika u zapadnim prijestonicama rekalibriraju svoju politiku prema Izraelu.

Britanski premijer Sir Keir Starmer nalazi se pod sve većim pritiskom da prizna Palestinu iz svog kabineta, prije nego što „ne ostane ništa (od nje) za priznavanje“.

Pitanje od milion dolara je hoće li ove države ići dalje od simboličnih gestova poput priznanja kako bi poduzele konkretne mjere za okončanje nekažnjivosti Izraela.

Dok je Evropska unija i dalje podijeljena oko nametanja ekonomskih sankcija Izraelu, što bi bilo posebno utjecajno jer je Izrael najveći trgovinski partner, palestinska kampanja za međunarodnu pravdu neumoljivo napreduje.

Uprkos neviđenim sankcijama SAD-a usmjerenim na tužioca Međunarodnog krivičnog suda (ICC) i njegove sudije, istrage o sumnjivim ratnim zločinima i zločinima protiv čovječnosti Izraela u Gazi i drugdje se nastavljaju.

Prije nego što je uzeo odsustvo, tužilac je najavio da njegov ured istražuje zločine počinjene ne samo u Gazi, već i na okupiranoj Zapadnoj obali.

Izraelski lideri krajnje desnice, uključujući Bezalela Smotricha i Itamara Ben-Gvira, javno su davali komentare kojima opravdavaju zločine protiv čovječnosti, a sankcionisani su od EU i vlada Australije, Kanade, Novog Zelanda, Norveške i Velike Britanije.

Oni i njihovi podređeni koji rade za Upravu za naselja vjerovatno će biti na vrhu liste bilo kojeg tužioca navodnih počinilaca zločina prema Statutu Međunarodnog krivičnog suda (MKS).

Prema izvještaju u The Wall Street Journalu, tužilac MKS-a je pripremao naloge za hapšenje visokih vođa doseljenika prije nego što je otišao na odsustvo.

Iako dva najveća izraelska dobavljača oružja - SAD i Njemačka - nisu među 27 zapadnih država koje su izdale nedavno upozorenje, obje su pod pritiskom da promijene kurs.

U SAD-u se protivljenje zločinima Izraela u Gazi pojavilo iz neočekivanih izvora, s evangeličkim otporom prema Izraelu koji raste unutar Trumpove MAGA baze nakon izraelskih napada na kršćanske bogomolje na okupiranim palestinskim teritorijima, uključujući napad na katoličku crkvu u Gazi.

Objava revolucionarnog izvještaja u junu, kojeg je pripremila izvjestiteljica UN-a Francesca Albanese (koja je također bila pod sankcijama Trumpove administracije), o ulozi korporacija (mnoge su američke) u održavanju Izraelovih trajnih zločina na okupiranim teritorijima, upozorila je kompanije da bi mogle biti suučesnici u genocidnom ratu Tel Aviva ako ne prestanu poslovati u Izraelu ili se ne distanciraju od kompanija koje su povezane s počinjenjem zločina.

KLP, najveća norveška penziona kompanija, već se odrekla Caterpillara, čije mašine, uključujući buldožer D-9, imaju dugu historiju upotrebe od strane izraelske vojske za uništavanje palestinskih domova.

Fond je opravdao svoju odluku rekavši da „ulaganje u Caterpillar predstavlja neprihvatljiv rizik doprinosa kršenju prava pojedinaca u ratnim ili sukobnim situacijama zbog veza kompanije s izraelskim naseljima na (okupiranoj) Zapadnoj obali“.

U Nizozemskoj je nekoliko nevladinih organizacija podnijelo krivičnu prijavu nizozemskom javnom tužiocu u kojoj se booking.com, popularna online putnička agencija, optužuje za pranje novca i profitiranje od prihoda ostvarenog počinjenjem ratnih zločina olakšavanjem najma kuća za odmor u ilegalnim izraelskim naseljima na zemljištu ukradenom od Palestinaca.

Mijenja li se situacija?

Njemačka, drugi najveći dobavljač oružja Izraelu, trenutno se brani u slučaju koji je protiv nje pokrenula Nikaragva pred Međunarodnim sudom pravde (ICJ), drugim stalnim međunarodnim sudom u Hagu.

U svojoj tužbi Sudu Nikaragva tvrdi, između ostalog, da je Njemačka pružala političku, finansijsku i vojnu podršku Izraelu, i to „u potpunosti svjesna u trenutku odobravanja“ da će ta vojna oprema biti korištena u teškim kršenjima međunarodnog humanitarnog prava.

Prema najnovijim anketama, javno mnijenje u Njemačkoj dramatično se promijenilo u odnosu na Izrael – 57 posto ispitanika sada ima negativno mišljenje o toj zemlji nakon izraelskih vojnih akcija u Gazi. Najmanje 73 posto ispitanih navelo je da vide "izvjesnu istinu" u izjavi da izraelske akcije u Gazi predstavljaju genocid.

U međuvremenu, Izrael se suočava s optužbama za počinjenje najtežeg zločina poznatog čovječanstvu u slučaju koji je Južna Afrika podnijela Međunarodnom sudu pravde u skladu s Međunarodnom konvencijom o sprečavanju i kažnjavanju zločina genocida.

Unutar samog Izraela, ugledni izraelski pravnici objavili su novo pismo (jedno u nizu sličnih) u kojem upozoravaju vladu da bi plan o koncentraciji stanovništva Gaze u takozvani “humanitarni grad” na ruševinama Rafaha, ukoliko se provede, predstavljao niz ratnih zločina i zločina protiv čovječnosti, a pod određenim uslovima – mogao bi predstavljati i zločin genocida.

Za sada, akcije za pozivanje Izraela na odgovornost vjerovatno će ostati ograničene na međunarodne sudove i države Globalnog juga, iako hapšenja u Belgiji i krivične prijave protiv kompanija u Nizozemskoj mogu ukazivati na to da neki akteri Globalnog sjevera postaju sve umorniji od odbrane bezbrojnih izraelskih zločina i pooštravanja svog stava - posebno dok glad steže Gazu.

Globalna podrška na koju je Izrael još prije godinu mogao računati – prije nego što je ubio visoko rukovodstvo Hamasa, suprotstavio se Hezbollahu u Libanu, bombardovao iranske nuklearne objekte te vojne baze u Siriji i Jemenu – sve više slabi.

Iako prekasno, neki zapadni donosioci odluka i visoki pravnici (vidite također pismo britanskih advokata) počinju shvatati da rat u Gazi nikada nije bio o izraelskom "pravu na samoodbranu", već o kažnjavanju Palestinaca zbog njihove hrabrosti i ustrajnosti da ostanu na zemlji svojih predaka.