Zakon o sankcijama Rusije iz 2025. godine (Sanctioning Russia Act of 2025) dobio je snažnu dvostranačku podršku, s više od 80 od ukupno 100 senatora koji ga podržavaju. Cilj zakona je prisiliti Rusiju da okonča rat u Ukrajini, kažnjavajući zemlje koje kupuju rusku naftu, plin ili uranij.

Američki senator Lindsey Graham, sponzor zakona, nazvao ga je „ekonomskim razaračem bunkera“ protiv zemalja koje kupuju ruske energetske proizvode.

Ako zakon bude usvojen u svom trenutnom obliku, pogodit će velike ekonomije poput Kine, Indije i Evropske unije, izazivajući ekonomsku nestabilnost i narušavajući globalne odnose.

„Ova zakonodavna inicijativa, ako bude provedena, imat će drastičan ekonomski utjecaj na priličan broj zemalja“, izjavio je Louis Kuijs, glavni ekonomista za Aziju i Pacifik u kompaniji S&P Global za TRT World.

Od kako je stupio na dužnost prije pet mjeseci, predsjednik Donald Trump koristi carine kao sredstvo pritiska – usmjeravajući ih kako na protivnike, tako i na saveznike, kako bi ih prisilio na ispunjenje američkih zahtjeva. No, posljednji prijedlog mogao bi biti njegov najeksplozivniji do sada, s potencijalom da potpuno preokrene globalnu trgovinu.

„Zakon koji lomi kosti“

Kina i Indija, koje zajedno kupuju 85 posto ruske sirove nafte, suočit će se s razornim posljedicama ako njihov izvoz u SAD bude obuhvaćen carinom od 500 posto.

Kina, druga najveća ekonomija na svijetu, godišnje u SAD izvozi robu u vrijednosti od 525 milijardi dolara. Carina od 500 posto učinila bi te proizvode nedostižnim za potrošače, efektivno zatvarajući vrata kineskom izvozu.

Indija, s druge strane, godišnje izvozi gotovo 81 milijardu dolara vrijednu robu poput mašina, plemenitih metala i farmaceutskih proizvoda u SAD.

„Te zemlje će biti pod pritiskom da postignu dogovore sa SAD-om ili da pronađu alternativne partnere“, rekla je profesorica Surupa Gupta s Univerziteta Mary Washington u Virginiji za TRT World.

Kako Rusija izvozi uprkos sankcijama

Sankcije ograničavaju sposobnost neke zemlje da trguje s ostatkom svijeta. Kada se uvedu, poslovnim subjektima i bankama je onemogućeno obavljanje transakcija u glavnim svjetskim valutama ili korištenje SWIFT sistema – ključne globalne mreže za prekogranična plaćanja.

Zapadni blok je, s ciljem smanjenja ruske sposobnosti da finansira rat, uveo sankcije na izvoz energije iz Rusije, koji je tradicionalno činio blizu 40 posto godišnjeg prihoda ruske vlade.

Međutim, čini se da je Rusija uspješno zaobišla te trgovinske prepreke korištenjem posrednika, „flote iz sjene“ i alternativnih platnih sistema.

Nakon 2022. godine, Rusija se okrenula korištenju tzv. mračne ili flote iz sjene za transport nafte ka kupcima u Kini. Do 2024. ta flota brojala je blizu 1.400 brodova, uglavnom starih plovila bez osiguranja i s nejasnim vlasničkim porijeklom.

Navodi se da je Rusija uložila 10 milijardi dolara u razvoj svoje flote iz sjene kako bi mogla nastaviti prodaju nafte po tržišnim cijenama.

Ti brodovi plove pod zastavama država poput Gabona, Liberije, Malte, Maršalskih Otoka i Paname – zemalja koje su manje sklone ili nisu u mogućnosti provoditi zapadne sankcije.

Zauzvrat, Rusija prima uplate u juanima, umjesto u američkim dolarima, čime transakcije ostaju izvan domašaja zapadnih mehanizama za nadzor sankcija.

Kada je riječ o indijskoj kupovini ruske nafte, New Delhi se oslanja na nekoliko odabranih banaka kako bi zaobišao američke sankcije.

Godine 2022, Centralna banka Indije dozvolila je nekolicini banaka da otvore posebne račune radi olakšavanja trgovine u rupijama s Rusijom. Te banke nemaju prisustvo na Zapadu i „ne brinu se previše“ da bi mogle postati mete sekundarnih sankcija.

Na meti: Evropski saveznici SAD-a

Zakon ne štedi ni evropske saveznike Amerike. Iako je Evropska unija značajno smanjila svoju ovisnost o ruskoj energiji, i dalje uvozi plin iz Moskve kako bi grijala domaćinstva i održala proizvodnju u fabrikama.

Prema postojećem režimu sankcija, kompanijama koje posluju u zemljama članicama EU i G7 nije dozvoljeno pružati usluge transporta i osiguranja za trgovinu ruskom sirovom naftom, osim ako je transakcija dokazivo ispod cjenovnog limita od 60 dolara po barelu.

Ova mjera ima za cilj ograničiti ruske prihode od prodaje energije, uz očuvanje stabilnog dotoka gasa na evropsko tržište.

„Trošak će biti neprihvatljivo visok i za SAD i za njihove trgovinske partnere“, kaže Gupta, sugerirajući da su predložene američke carine više usmjerene na vršenje pritiska na Rusiju da pristane na mirovne pregovore, nego na kažnjavanje saveznika.

Loše vijesti za američke potrošače

Astronomske carine iz ovog zakona učinit će uvezene proizvode – poput kineskih tehnoloških uređaja i indijskih lijekova – znatno skupljima za američke potrošače.

Američke kompanije koje ovise o globalnim lancima snabdijevanja također će se suočiti s višim troškovima. Kuijs iz S&P Globala izražava sumnju da će zakon uopće biti usvojen u svom sadašnjem obliku, jer bi bio „politički neodrživ“.

Podsjetio je da je Trumpov plan za uvođenje carine od 145 posto na kinesku robu nanio štetu američkim farmerima i potrošačima, što je natjeralo Washington da ublaži mjere.

„Puno više carine koje se sada predlažu dovele bi do znatno većih negativnih posljedica unutar SAD-a“, upozorava Kuijs.

Korak dalje od dolara?

Predloženi zakon mogao bi preoblikovati globalnu trgovinu, podijelivši svijet na suparničke ekonomske blokove. Kina i Indija već obavljaju trgovinske poslove s Rusijom bez korištenja dolara.

Članice BRICS-a – grupe od 10 zemalja u razvoju – predlažu vlastite platne sisteme kako bi smanjile preveliku ulogu dolara u međunarodnoj trgovini.

„Carine bi isključile većinu globalne trgovine sa SAD-om i stvorile manje blokove zemalja koje su zainteresovane za međusobnu razmjenu“, kaže Gupta.

Alat za izvlačenje ustupaka?

Zakon će najvjerovatnije uskoro proći u Senatu SAD-a. No, za stupanje na snagu, potrebna mu je i saglasnost Predstavničkog doma, koji je pod kontrolom Trumpove Republikanske stranke, te konačni potpis predsjednika.

S obzirom na svoju sklonost dogovorima, Trump bi ovaj zakon mogao iskoristiti kao sredstvo pritiska za dobijanje ustupaka od Rusije, Kine, pa čak i saveznika poput Evropske unije.
Predloženo zakonodavstvo sadrži i klauzulu o predsjedničkom izuzeću, kojom bi on mogao osloboditi bilo koju zemlju primjene ovog zakona.

„Što manje alternativa trgovinski partner ima, to je veća vjerovatnoća da će pokušati pregovarati o nižoj carini ili drugim ustupcima i izuzecima sa SAD-om“, objašnjava Gupta.