Otprilike 1,3 milijarde tona hrane baci se svake godine, što čini gotovo trećinu ukupne svjetske proizvodnje. Prema podacima Programa Ujedinjenih nacija za okoliš (UNEP), u Bosni i Hercegovini se godišnje baci oko 273.000 tona hrane. Ovi podaci ukazuju na ozbiljnost problema koji je prisutan i u zemljama regiona.
Upravo u odgovoru na ovaj izazov, iz Tuzle dolazi inovativna ideja – digitalna platforma za spašavanje hrane „YugoHrana“, iza koje stoji Maid Huremović (26). Ova platforma povezuje one koji imaju višak hrane s onima kojima je ona potrebna, omogućavajući jednostavnu i društveno odgovornu razmjenu viškova hrane.
"Svrha YugoHrane je jednostavna, ali izuzetno važna: želimo smanjiti količinu hrane koja se baca i istovremeno omogućiti ljudima da dođu do kvalitetnih obroka po pristupačnijim cijenama", ističe Huremović za TRT Balkan.
Platforma funkcioniše putem web stranice i aplikacije. Partneri – pekare, restorani, supermarketi i drugi ugostiteljski objekti – svakodnevno unose pakete hrane koji im ostanu na kraju dana. Ti obroci su svježi i sigurni za konzumaciju, ali se ne mogu prodavati narednog dana. Korisnici – među kojima su studenti, mlade porodice, penzioneri i ekološki osviješteni građani – mogu rezervisati te pakete po sniženim cijenama i preuzeti ih direktno na lokaciji partnera.
Društvena odgovornost i ušteda
"YugoHrana omogućava uštedu novca, ali i njeguje osjećaj društvene odgovornosti. Svaki spašeni paket doprinosi smanjenju otpada i očuvanju prirodnih resursa. Platforma je jednostavna za korištenje i omogućava korisnicima da ostave recenzije, čime se gradi povjerenje i održava visok kvalitet usluge", dodaje Huremović.
Pored funkcionalnog aspekta, YugoHrana ima i edukativnu dimenziju – kroz savjete i sadržaje na platformi korisnici uče kako planirati obroke, pravilno čuvati namirnice i kreativno koristiti ostatke hrane.
Huremović ističe da zakonske promjene u BiH u posljednje vrijeme sve više podržavaju održivo upravljanje otpadom. Novi zakoni naglašavaju reciklažu i ponovnu upotrebu, a od firmi se traži da vode evidenciju o otpadu, što dodatno potiče odgovorno ponašanje u lancu snabdijevanja hranom.
Iako je YugoHrana još u ranoj fazi razvoja, interes i podrška rastu.
„Trenutno nemamo veliki broj stalnih partnera, ali svakodnevno radimo na uspostavljanju saradnje s lokalnim pekarama, restoranima i supermarketima. Na terenu to izgleda ovako: recimo, pekara u centru grada koja ima višak peciva pri kraju dana, unese ih u sistem po sniženoj cijeni, a korisnici iz okolnih naselja ih rezervišu putem aplikacije i dolaze po njih. Tako se smanjuje otpad, obezbjeđuje dodatni prihod, a korisnici dobijaju kvalitetnu hranu po povoljnim cijenama."
Vizija koja prelazi granice
Vizija YugoHrane ne zaustavlja se na BiH. Huremović naglašava da ime platforme – „Yugo“ – jasno ukazuje na regionalne ambicije. Cilj je proširiti platformu na cijeli prostor bivše Jugoslavije i zajednički raditi na smanjenju bacanja hrane i promociji održivog načina života širom Balkana.
Za kraj, Huremović poručuje: „Svaka, pa i najmanja promjena ima ogromnu vrijednost. Kada odlučimo da pomognemo, zaštitimo okoliš ili podijelimo višak hrane – činimo nešto dobro. Takvi mali koraci, kada ih napravi mnogo ljudi, mogu stvoriti velike promjene. Zato pozivam sve da se priključe YugoHrani, jer samo zajedno možemo izgraditi zajednicu koja cijeni svaki zalogaj.“
