Parlamentarni izbori u Siriji, zakazani između 15. i 20. septembra, predstavljat će prvi pokušaj zemlje da uspostavi novo zakonodavno tijelo nakon pada Assadovog režima u decembru 2024. godine.

Za razliku od konvencionalnih izbora, predstojeći izbori bit će potpuno indirektni. Oslanjat će se na izborne kolegije - tijela birača zadužena za nominaciju parlamentaraca - kao i na imenovana mjesta, a ne na direktno javno glasanje.

Analitičari kažu da je odluka prelazne vlade koju predvodi predsjednik Ahmed al-Sharaa da se odluči za indirektne izbore zasnovana na pragmatičnim ograničenjima, kao i na namjeri vlade da održi nadzor tokom osjetljivog prelaznog perioda.

„Nakon više od decenije rata, sirijsko stanovništvo je raštrkano unutar i izvan zemlje. Nema ažuriranog popisa stanovništva, nema potpunog matičnog registra, a milioni i dalje nemaju odgovarajuće lične dokumente“, kaže za TRT World Omar Alhariri, nezavisni novinar iz Sirije.

S obzirom na obim logističkih izazova, održavanje direktnog nacionalnog glasanja bilo bi „gotovo nemoguće“ u trenutnim uvjetima. „Ovo je privremeno i ograničeno rješenje – ali za vladu služi i unutrašnjim i vanjskim ciljevima“, kaže.

Parlament s fiktivnom ulogom iz doba Baath režima raspušten je kada su opozicione snage predvođene Al-Sharaom srušile višedecenijski Assadov režim nakon munjevite ofanzive krajem 2024. godine.

Sharaina prelazna vlada trenutno djeluje na temelju privremene ustavne deklaracije koja pokriva petogodišnji tranzicijski period.

Mustafa Yetim, profesor međunarodnih odnosa na Univerzitetu Osmangazi u Eskisehiru, izjavio je za TRT World da se ovaj model indirektnih izbora, uprkos svojim ograničenjima, može smatrati pozitivnim iskorakom.

„Sama mogućnost (izbora) označava značajno poboljšanje u poređenju s prethodnim represivnim baathističkim režimom u zemlji“, kaže on, misleći na lažne parlamentarne izbore koji su se održavali svake četiri godine pod Assadovom vlašću.

Yetim kaže da Al-Sharaina administracija radi na obnovi državnih institucija i integraciji Sirije u međunarodnu zajednicu. Njegov pokušaj da podstakne osjećaj legitimnosti može utrti put snažnijem demokratskom procesu u budućnosti, dodaje.

Struktura izbornog procesa

Izbori u septembru 2025. godine uspostavit će Narodnu skupštinu sa 210 mjesta, sa 140 članova koje biraju lokalni izborni kolegiji i 70 koje direktno imenuje predsjednik Al-Sharaa.

Predsjedničkim dekretom iz juna osnovan je odbor od 10 članova koji će nadgledati formiranje lokalnih izbornih kolegija za odabir zakonodavaca.

Ovi izborni kolegiji će se sastojati od stručnjaka, akademika i ličnosti iz zajednice zaduženih za nominaciju i odabir parlamentarnih predstavnika. Kandidati će imati otprilike jednu sedmicu da pripreme svoje platforme prije nego što se uključe u debate, osiguravajući strukturiran - iako indirektan - proces odabira.

Hamdullah Baycar, profesor međunarodnih odnosa na Tehničkom univerzitetu Karadeniz u Turkiye, kaže za TRT World da će na izborima svaka od 14 gubernija poslati različit broj predstavnika u skupštinu.

Iako službeno opravdanje za ovu metodu ukazuje na tehnička i pravna ograničenja – poput nedostatka infrastrukture za registraciju birača – ovaj model također funkcionira kao provjera potpune otvorenosti izbora, omogućavajući administraciji da predvidljivije upravlja rezultatima, kaže on.

Kako bi se riješila zabrinutost u vezi s transparentnošću i raznolikošću, administracija Al-Sharae obavezala se da će međunarodnim posmatračima omogućiti praćenje izbornog procesa – potez usmjeren na sticanje vanjske legitimnosti, kao i jačanje poruke reformi, dodaje Baycar.

Šta će Narodna skupština učiniti?

Alhariri kaže da će glavni zadatak novog parlamenta biti upravljanje zakonodavnom stranom prelaznog perioda.

„To uključuje donošenje zakona, odobravanje ekonomskih reformi i pomoć vladi da stekne međunarodno priznanje“, kaže on.

Mandat skupštine, koji se obnavlja svakih 36 mjeseci, fokusirat će se na donošenje zakona za stabilizaciju zemlje i remont decenijama državnih ekonomskih politika

Iako je izrada stalnog ustava dugoročni cilj, neposredni prioritet skupštine bit će podrška naporima prelazne vlade da obnovi državne institucije i podstakne ekonomski oporavak.

Skupština će vršiti zakonodavna ovlaštenja dok se ne usvoji stalni ustav, proces koji bi mogao trajati i do tri godine.

Primarni cilj izbora u septembru 2025. godine, prema Alhaririju, jeste da se Al-Sharainoj vladi da veći politički legitimitet.

„Iako izbori nisu u potpunosti demokratski, njihovo održavanje omogućava vladi da kaže da postoji funkcionalan sistem, a ne vladavina jednog čovjeka“, kaže on.

Ovaj legitimitet je ključan za obezbjeđivanje ekonomske pomoći, saradnje u oblasti odbrane i diplomatskog priznanja od strane drugih zemalja, posebno onih koje su otvorene za ponovno angažovanje sa Sirijom.

Izborni proces će vjerovatno imati šire implikacije izvan sirijskih granica, kaže Yetim.

„Ako Sirija uspije uspostaviti transparentan i pluralistički izborni sistem, to bi moglo poslužiti kao vrijedan presedan za druge države u Levantu“, kaže on, koristeći historijski termin za bliskoistočnu regiju koja obuhvata Jordan, Liban, Siriju i Izrael.

On hvali napore sirijskog predsjednka da se uključi različite društvene grupe, uključujući Druze, Kurde i alavite, kako bi se potaknulo nacionalno jedinstvo.

„Al-Sharain umjereni stav i njegova očigledna težnja da Siriju uskladi s vrijednostima civiliziranog, razvijenog i liberalnog svijeta doprinijeli su jačem osjećaju domaće i međunarodne legitimnosti njegovog vodstva“, dodaje Yetim.

Analitičari smatraju da je indirektni izborni proces nesavršen, ali odražava praktičnu realnost nacije koja se polako oporavlja od godina građanskih sukoba i strane intervencije.

Međutim, izazovi ostaju, posebno u gubernijama gdje Damask trenutno nema punu kontrolu: Quneitra, Sweida, Raqqa, Deir ez-Zor i Al-Hasakah.

Alhariri kaže da bi neke države mogle iskoristiti izbore kao razlog da počnu komunicirati s novim vlastima na formalniji, službeniji način.

„To vladi daje nešto na što može pokazati kada kaže: ‘Obnavljamo državne institucije i idemo naprijed.’ To je korak prema tome da bude viđena kao stabilan i ozbiljan akter,“ zaključuje on.