Veoma važna trgovačka i gospodarska ruta, ona je kroz historiju bila stub razvoja, simbol otpornosti i most između planinskih dubina i morskih širina.

Putujući vijugavim dolinama i kroz živopisne kanjone, presijecajući guste šume srednjobosanskih visoravni i spuštajući se niz strme obronke hercegovačkog krša, ova željeznička pruga ostavlja snažan pečat u pejzažu zemlje – ova linija ne povezuje samo gradove, već i ljude, historije i ekonomije.

Od imperijalne vizije do savremene realnosti

Historija željeznica u Bosni i Hercegovini počinje još u doba Osmanskog carstva, kada je sredinom 19. stoljeća započeta izgradnja pruge koja bi povezala Istok i Zapad – od Carigrada do Beča. Prva značajnija pruga u BiH puštena je u promet 1872. godine između Banje Luke i Dobrljina. Ipak, pravu ekspanziju željeznica donosi austro-ugarska uprava nakon 1878. godine, s ciljem strateškog, ekonomskog i vojnog učvršćivanja teritorije.

Izgradnja pruge Sarajevo–Ploče započeta je 1884. godine, a prvi voz prošao je njenim šinama 1. augusta 1891. godine. U početku uskotračna, ova pruga je bila čudo svog vremena – presijecala je planinu Ivan, probijala se kroz uske tjesnace Neretve, prelazila nad monumentalnim mostovima i zavlačila se u desetine tunela, od kojih su neki dugi i više od kilometra.

Pruga je 1966. modernizirana na standardni kolosijek, čime je osposobljena za veće brzine, veće kapacitete i modernije lokomotive. Najveći značaj pruge bio je u povezivanju rudnih i industrijskih centara centralne Bosne – kao što su Kakanj, Zenica, i Vareš – s jadranskom lukom Ploče, koja je postala ključna izvozna tačka za metale, ugalj, drvo i industrijsku robu.

Inženjerski poduhvat kroz prirodne izazove

Geografski profil trase pruge Sarajevo–Ploče čini je jednom od najspektakularnijih u jugoistočnoj Evropi. Pruža se uz rijeku Bosnu, prelazi planinu Ivan, spušta se u dolinu Neretve kod Konjica, a potom prolazi kroz slikovite hercegovačke pejzaže – od Jablanice, kroz Čapljinu, sve do obale kod Ploča.

Jedan od najtežih dijelova trase bila je dionica Bradina–Konjic, gdje je zbog velikog nagiba korišten Abtov zupčasti sistem, rijedak primjer specijalne tehnologije. Izgradnja više od 100 tunela i mostova, uključujući i čuveni most iznad Jablaničkog jezera, govori o monumentalnosti ovog poduhvata.

Ratom razorena, ali duhom neuništiva

Tokom Drugog svjetskog rata i kasnije tokom agresije na BiH 1990-ih, pruga je bila meta čestih bombardovanja i sabotaža. Ipak, svaki put iznova je obnavljana – kao simbol snage, upornosti i potrebe da BiH ostane povezana sa svijetom.

Danas, iako djelimično zapuštena, dionica Sarajevo–Ploče još uvijek ima veliki potencijal da bude okosnica savremenog teretnog i turističkog prometa. Tako se 2022. Godine pronašla na listi najljepših evropskih željezničkih putovanja prema CNN Travel-u i među najljepšim svjetskim trasama prema Guardian-u.

Pruga koja spaja sjever i jug, Bosnu i Jadran, ravnice i more, više je od čelika i pragova – to je arterija kroz koju teče historija, identitet i nada Bosne i Hercegovine. Njena obnova i očuvanje nisu samo infrastrukturno pitanje, već dužnost prema generacijama koje dolaze, i amanet onih koje su je gradile kroz znoj, viziju i neizmjernu volju.