Koliko ste pogledali distopijskih filmova i serija o nekoj dalekoj budućnosti kada se svijet vrati na početne postavke zbog energetskog kolapsa?
Fikcija preuzima kontrolu nad stvarnosti. Filmski scenariji se obistinjuju, pa ono s TV ekrana svuda je oko nas.
Nestanci električne energije koji paraliziraju moderno društvo i način života na koji smo navikli - u potpunosti ovisni o struji - sve su češća pojava.
Najbolji i najskoriji primjer je veliki nestanak struje na Pirinejskom poluotoku. Španija, Portugal i jug Francuske komunikaciju, transport i javne usluge gotovo 20 sati vraćali su u normalu.
Isti scenarij i prošle godine na Balkanu. Potrošači u Bosni i Hercegovini, Albaniji, Crnoj Gori i dijelovima Hrvatske satima su bili u potpunom zastoju nakon havarije na visokonaponskoj mreži u julu 2024.
No ovakvi nestanci struje nisu novina. 2019. godine 50 million ljudi u Argentini, Urugvaju i dijelovima Paragvaja pogodio je masovni nestanak struje, a 2003. godine 57 miliona ljudi u Italiji ostalo je bez struje na 18 sati. Iste godine istočna Kanada i istočna Sjeverna Amerika doživjele su najveći prekid struje u historiji kontinenta.
Ovi primjeri sežu i do 80-ih godina prošlog stoljeća, ali u poređenju s danas - tada kao čovječanstvo nismo bili tolko zavisni od električne energije.
No baš sada kada jesmo, čini se da su ovi incidenti sve češći, nepredvidivi i mogu se dogoditi bilo gdje.
Dok evropski političari i operateri energetskih sistema tvrde da su evropske elektroenergetske mreže među najstabilnijima u svijetu, stručnjaci upozoravaju da “nijedna mreža nije nepogrešiva” i da “nijedan elektroenergetski sistem nije neprobojan”.
Koji su onda mogući uzroci? Sila prirode, hakerski napadi ili možda neki način kontrole čovječanstva koje ne bi izdržalo trajni energetski kolaps?
Prirodne nepogode i ekstremne vremenske prilike
Rastuća klimatska kriza povećava učestalost i ozbiljnost ekstremnih vremenskih prilika što povećava rizik od kvarova elektroenergetskog sistema.
Oluje i udari gromova, toplotni udari uzrokovani solarnim olujama i zemljotresi mogu dovesti do razorne štete na elektroenergetskoj infrastrukturi - trafostanicama i dalekovodima - ključnoj za održavanje stabilnosti mreže.
Uzrok mogu biti i ekstremne zimske oluje, kao u Teksasu 2021. Tri uzastopne zimske oluje zaledile su plinske i vjetroelektrane, ostavljajući 4,5 miliona domova i preduzeća bez struje, i to nekoliko dana.
Upravo ovakav scenarij oslikan je u španskoj seriji “Offworld” u kojoj se stanovništvo suočava s apokaliptičnim trajnim energetskim kolapsom, rezultatom solarne oluje, a prati priču pet građana koji se prilagođavaju planeti kojoj nedostaje većina tehnologije koja je ranije bila dostupna.
Intrigantno je da se radnja ove serije iz 2022. godine odvija baš u Španiji, jer struka smatra da je za nedavni veliki nestanak struje u Španiji upravo kriva sunčeva eneregija. Jesu li nam reditelji htjeli nešto poručiti? Slučajnost ili tačna pretpostavka budućnosti?
Greške na mreži
Uzrok nestanka struje mogu biti i greške na mreži - mehanički kvarovi na dalekovodima, trafoima i drugim ključnim elementima infrastrukture.
Iako se još ne zna tačan uzrok “najvećeg nestanka struje u Evropi u posljednjih 20 godina”, preliminarne analize pokazuju da bi energetska tranzicija mogla biti okidač za mrak u Španiji. Ali kakvu su ulogu obnovljivi izvori energije mogli imati u kolapsu sistema?
Nije li zelena tranzicija nešto pozitivno?
Idemo redom. Iako je Španija evropski lider u korištenju obnovljivih izvora energije tako što više od polovine svoje električne energije proizvodi iz čistih i po prirodu poželjnijih izvora - direktno od sunca i vjetra, takav sistem ima nedostatke.
Struka kaže da sunce i vjetar ne mogu sami držati sistem stabilnim. Takva mreža je osjetljivija na oscilacije i trebala bi biti podržana rezervnim izvorima koji odmah mogu reagovati pri naglim poremećajima poput plinskih ili hidroelektrana i baterija za skladištenje energije.
Pretpostavlja se da je španski elektroenergetski sistem doživio nagli šok, jer kapicetet za skladištenje nije dovoljan za nivo proizvodnje koju ostvaruju solarne i vjetroelektrane.
Podaci objavljeni do sada govore da je problem 28. aprila počeo na jugozapadu Španije - gdje je inače velika koncentracija proizvodnje energije iz sunca. U trenutku kada je nestalo struje bilo je malo iza podne, kada je sunce najsnažnije.
Prelazak na obnovljive izvore energije zahtijevat će od elektroenergetskih kompanija da investiraju u tehnologije za stabilizaciju mreže. U suprotnom - mrak, nepredvidiv i teško obnovljiv. Takav sistem se nakon prekida ne može podići pomoću obnovljivih izvora, već pomoću klasičnih, koje će kompenzirati gubitak energije.
Slaba interkonekcija
Drugo rješenje je interkonekcija - povezanost s mrežom okolnih zemalja, koje bi u slučaju ovakvih ispada mogle uvesti dodatnu energiju kako bi stabilizirale mrežu.
Pirinejski poluotok je u ovom smislu izolovan jer ima vrlo ograničenu interkonekciju prema ostatku Evrope, s tek šest posto kapaciteta, pa je zato povratak “normalnom životu” trajao duže.
Opasnost današnjice: Kibernetički napadi
Postoje i drugi rizici. Elektroenergetske mreže danas su jako ranjive i podložne kibernetičkim napadima, upozorava nizozemski stručnjak za kibernetičku sigurnost Dave Maasland i naglašava rastući rizik od cyber-napada na kritičnu infrastrukturu.
Hakerski napadi u energetskom sektoru su se uduplali u periodu između 2020. i 2022. godine, podaci su EnergiCERT-a, dok je 48 uspješnih napada izvršeno na evropsku elektroenergetsku infrastrukturu od 2015. Godine do danas. Zbog toga je cyber-sigurnost postala ključna za ukupnu energetsku sigurnost.
Prema tome, Španija koja se danas otvoreno zalaže za Gazu i osuđuje Izrael mogla je biti meta hakera. Španija je odbacila taj scenarij, ali je itekako moguć.
A kada smo već kod scenarija, vratimo se na one filmove i serije o kojima sam govorila na početku. Jesu li reditelji predvidjeli našu potencijalnu budućnost?
Serija “Nulti dan” govori o hakerskom napadu koji je ugasio američku električnu mrežu samo na jedan minut. Iako kratko vrijeme, bilo je dovoljno da paralizira naciju, poremeti avio i cestovni saobraćaj i zaustavi sve električnom energijom podržane sisteme - što je danas, ako se slažete, poprilično sve? Pored toga, hakeri su periodično svima slali prijeteće poruke na mobilne telefone.
Ovaj scenarij jasno oslikava ranjivost elektroenergetskog sistema hakerskim napadima, ali i podložnost uređaja - koje svakodnevno koristimo - kontroli.
Francuska mini serija “The collapse” koja je izašla 2019. godine postavlja pitanje šta bi se desilo s planetom i društvom ako bi se sistem sutra urušio?
Iako su ovi distopijski scenariji za našu stvarnost malo vjerovatni, oni nam pokazuju da su mogući i predstavljaju upozorenje da moramo biti spremni.
Indikativno je i da je Evropska unija samo mjesec prije scenarija u Španiji pozvala građane da naprave zalihe osnovnih potrepština za 72 sata u slučaju krize.
Taj trodnevni pribor trebao bi sadržavati kopije ličnih dokumenata, novac, baterijsku lampu, vodu, konzerviranu hranu, lijekove, toaletni papir, šibice ili upaljač i radio. Ovaj poziv je dio šire strategije unije za pripravnost i otpornost, dok se blok suočava s novim izazovima.
"U EU moramo razmišljati drugačije jer su prijetnje drugačije, moramo razmišljati šire jer su i prijetnje veće", kazala je Hadja Lahbib komesarka EU za upravljanje krizama.
No, neke zemlje su s pripremama, konkretno u slučaju nestanka struje, počele već davno. Glavni grad Austrije Beč je producirao seriju 30-minutnih podcasta pod nazivom “Nestanci struje i prevencija” kako bi informirao građane o krizi nastaloj nestankom struje i prevenirao paniku.
U ovim pripremama prednjače nordijske zemlje. Kako je u takvim situacijama komunikacija ključna, Finska se pripremila tako da bi u slučaju nestanka struje mobilna telefonija nastavila funkcionisati do 12 sati do nekoliko dana uz pomoć rezervnog napajanja.
No, uz svu moguću pripremu, jasno je da dugoročno naš način života ne bi izdržao trajni energetski kolaps. Zbog toga su sigurnost kritične infrastrukture, prevencija i priprema ključni za život kakav poznajemo.
Ali, možda nam je ponekad potrebna i pauza? Kada se sve ugasi, jasno vidimo ono najvažnije. U Španiji su nakon nestanka struje ljudi izašli na ulice. Bez ekrana, bez buke. Samo – ljudskost i povezivanje.
Ovo dokazuje da nasilje i anarhija iz filmskih scenarija ne moraju biti posljedica energetske krize u stvarnosti.
