Kovčeg s tijelom pape Franje, poglavara Rimokatoličke crkve, u subotu je, nakon mise, prevezen u Baziliku sv. Marije Velike u Rimu gdje je sahranjen na privatnoj ceremoniji.
Nakon vjerskog obreda kojem je prisustvovalo više od 250.000 vjernika iz različitih dijelova svijeta i brojni državnici, kovčeg s tijelom pape Franje je u poslijepodnevnim satima stigao je u Baziliku sv. Marije Velike.
Prema italijanskim i vatikanskim izvorima, sahrani je prisustvovalo 160 delegacija koje su predstavljale države, kraljevske porodice i međunarodne organizacije, uključujući američkog predsjednika Donalda Trumpa, bivšeg američkog predsjednika Joea Bidena i generalnog sekretara UN-a Antonia Guterresa.
Francusko predsjedništvo je objavilo da su američki predsjednik Trump, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski, francuski predsjednik Macron i britanski premijer Keir Starmer imali "pozitivan sastanak" prije sahrane.
Ranije, prije početka sahrane, Trump i Zelenski su održali privatni razgovor.
Papa Franjo je pokopan prema svojoj želji u Bazilici iz petog stoljeća smještenoj u centru Rima.
Iako je uobičajeno da papa bude ukopan u Vatikanu, papa Franjo je prvi papa nakon 1903. godine koji je ukopan izvan ovog područja.
Crkvu Santa Maria Maggiore papa Franjo je tokom svog pontifikata posjetio više od 100 puta. Na grobnoj ploči od ligurskog mramora bit će samo ispisano Franjino ime na latinskom, Franciscus.
Vatikan je saopćio da će ljudi moći posjetiti Franjin grob od nedjelje ujutro.
Papa Franjo, rođen kao Jorge Mario Bergoglio 17. decembra 1936. u Buenos Airesu, bio je sin italijanskih imigranata. Studirao je u Argentini i Njemačkoj, a zaređen je za isusovačkog svećenika 1969. godine.
Na čelo Katoličke crkve došao je 2013. godine, postavši prvi papa iz Latinske Amerike. Tokom više od deset godina pontifikata, ostao je figura i divljenja i osporavanja – zalagao se za reformu vatikanske birokratije, borbu protiv korupcije i socijalnu pravdu, ali je istovremeno naišao na otpor konzervativnih krugova unutar Crkve.
Posljednje mjesece njegovog života obilježila je borba s bronhitisom i obostranom upalom pluća. Iz bolnice u Rimu otpušten je nakon 38 dana, a preminuo je u ponedjeljak, 21. aprila, u 89. godini.
