Prema procjenama, širom svijeta aktivno se govori više od 7.000 jezika, a 40 posto tih jezika na pragu je izumiranja. Procjenjuje se da je u ljudskoj povijesti postojalo oko 30.000 jezika, ali se smatra da je 70 posto njih do sada izumrlo. Stručnjaci tvrde da bi se ovaj trend mogao dodatno pogoršati, što predstavlja ozbiljnu prijetnju mnogim svjetskim kulturama i općenito diverzitetu ljudske historije.

U svijetu u kojem svake godine nestane mnogo jezika, teško je precizno odrediti koji je posljednji iščezao, ali smrt posljednjeg govornika bo jezika, žene po imenu Boa Sr 2010. godine, označila je nestanak tog jezika.

Bo pleme bilo je jedno od deset autohtonih plemena velikih andamanskih ostrva. Kao i drugi andamanski narodi, pleme Bo je pretrpjelo velike gubitke zbog bolesti, alkohola, kolonijalnih ratova i gubitka teritorije u periodu kolonijalizma i postkolonijalnog perioda. Tokom popisa stanovništva 1901. godine, od plemena Bo registrovano je samo 48 osoba.

Članica plemena Bo, Boa Sr, bila je posljednja osoba koja je govorila bo jezik. Profesorica lingvistike s Univerziteta Jawaharlal Nehru, Anvita Abbi, počela je raditi sa Sr Boom 2005. godine, a tokom tog vremena snimila je bo jezik i njegove pjesme.

Kada je 2010. godine, u 85. godini, preminula Boa Sr, bo jezik je izgubio svog posljednjeg govornika. Nestanak bo jezika duboko je potresao Anvitu Abbi i mnoge lingviste. Ovaj gubitak predstavljao je ne samo nestanak jednog jezika, već i gubitak kulture i historije jednog naroda. Boina smrt ponovo je ukazala na potrebu za većim naporima u očuvanju jezika.

Postoje različite mjere koje se mogu poduzeti kako bi se spriječilo izumiranje jezika. Prvo, važno je snimiti gramatiku jezika, njegov vokabular i usmenu tradiciju. Ovo stvara temeljne izvore za prijenos jezika na buduće generacije, osiguravajući njegovo očuvanje kroz vrijeme. Potrebno je, također, raditi na povećanju broja aktivnih govornika jednog jezika. Ove mjere trebaju podsticati mlade generacije da nauče i aktivno koriste određeni jezik, što će omogućiti njegovo širenje i povećanje njegove dostupnosti za učenje.

Koji se jezici najviše govore na svijetu?

Prema podacima Ethnologuea iz 2025. godine, jezik koji je najviše u upotrebi na svijetu je engleski, s 1,5 milijardi govornika. Nakon engleskog slijede kineski sa 1,2 milijarde govornika, hindi sa 609 miliona, španski sa 558 miliona i arapski sa 335 miliona govornika. Postoji mnogo historijskih, kulturnih i socijalnih razloga zbog kojih su neki jezici šire rasprostranjeni.

Jedan od najvažnijih faktora je širenje jezika na velike geografske prostore kroz aktivnosti prošlih carstava i kolonijalizma. Ove aktivnosti su omogućile jezičkim zajednicama da se šire i integrišu u nove regije, čime su jezici postali univerzalniji. Drugi veliki faktor koji doprinosi širenju jezika je i veća gustoća stanovništva u određenim zemljama. Jezici u zemljama s velikom gustoćom stanovništva postaju šire rasprostranjeni, jer ih više ljudi govori, pa se stoga globalno šire.

Širenje jezika nije samo pitanje geografske rasprostranjenosti ili kulturnih veza. Iako su historijski i društveni faktori ključni, ne smijemo zanemariti ni veliki problem nestanka jezika, koji predstavlja ozbiljan izazov za očuvanje kulturne baštine i identiteta.

Prema podacima UNESCO-a, broj jezika koji su ozbiljno ugroženi je 463, dok je broj jezika koji su u kritičnoj prijetnji 383. Broj jezika koji se ne koriste iznosi 1.181. Prema ovim podacima, od više od 7.000 jezika na svijetu, samo 65 njih se mogu odrediti kao "sigurni".