Iako je zabilježen jasan porast broja ljudi koji prijavljuju simptome polenske groznice – što je dio globalnog trenda porasta alergija – razlozi za ovu pojavu su višeslojni i još uvijek nisu u potpunosti shvaćeni.

Zagađenje, rast temperatura, sve intenzivnije grmljavine i širenje invazivnih biljnih vrsta transformišu polenski pejzaž, s posljedicama koje se razlikuju od mjesta do mjesta i od godine do godine. Ove promjene imaju složene i često ozbiljne efekte na ljudsko zdravlje.

Grmljavinska astma

Iako rijetke, grmljavinske oluje su poznate kao okidači za napade astme.

"Epidemije astme" zabilježene su isključivo tokom sezona polena i plijesni. Mehanizam još nije potpuno razjašnjen, ali naučnici vjeruju da kombinacija jakih vjetrova, koji podižu više polena u vazduh, i visoke vlažnosti, koja razbija polen na sitnije čestice, omogućava tim česticama da dublje prodru u disajne puteve.

Sa sve većim prisustvom vlage u atmosferi zbog globalnog zagrijavanja, oluje s grmljavinom postaju sve učestalije i snažnije.

Zagađenje

Od 1960-ih više od 350.000 hemijskih molekula uvedeno je u svakodnevni život, od kojih mnoge djeluju kao štetni zagađivači. Ove supstance u interakciji s polenom povećavaju njegovu alergenost.

Naprimjer, istraživanja u Poljskoj su pokazala da polen breze iz zagađenih područja sadrži veće količine glavnog alergena, Bet v1, koji je odgovoran za simptome kod četvrtine oboljelih od polenske groznice u Velikoj Britaniji.

Studija Univerziteta u Manchesteru iz 2023. otkrila je da stanovnici urbanih sredina prijavljuju teže simptome, što dodatno ukazuje na vezu između zagađenja i intenziteta alergijskih reakcija.

Također, prema "hipotezi epitelne barijere", moderni zagađivači mogu oštetiti prirodne zaštitne slojeve kože i sluzokože, čineći ih propusnijim i podložnijim alergenima. Ova teorija se dovodi u vezu ne samo s porastom alergija, već i s povećanjem autoimunih bolesti i osjetljivosti na hranu.

Klimatske promjene

U mnogim dijelovima svijeta sezona polena počinje ranije, traje duže i bilježi veće koncentracije polena. Predviđa se da će zbog porasta temperatura težina alergijskih sezona dodatno rasti – procjene za sjeverozapadnu Evropu govore o mogućem povećanju od 60% u narednim decenijama.

Studija iz 2019. pokazala je da na sjevernoj hemisferi – od Islanda do Kanade – bilješke o kumulativnoj količini polena rastu jer biljke imaju koristi od viših nivoa ugljendioksida i viših temperatura. Naprimjer, sezona cvjetanja ambrozije u SAD-u i Kanadi produžila se otprilike za 25 dana.

Invazivne vrste

Invazivne biljke sa snažnim alergenim polenom predstavljaju novu prijetnju javnom zdravlju u Evropi.

Ambrozija je već zauzela mnoga područja, uključujući Mađarsku, Balkan, južnu Francusku i sjeverozapadnu Italiju. Procjenjuje se da blizu 13,5 miliona Evropljana pati od alergije na ambroziju, uz godišnje zdravstvene troškove od oko 7,4 milijarde eura.

Predviđa se da će se koncentracije polena ambrozije do sredine vijeka učetverostručiti, dodatno pogoršavajući ekonomski i zdravstveni teret polenske groznice.

Kako se klima mijenja, mijenjat će se i sastav biljnih zajednica širom svijeta, što će imati ozbiljne posljedice na polenske alergije.

"U ekološkoj medicini nikada ne postoji samo jedan faktor koji uzrokuje nešto, već mješavina metrike. To je kao mozaik. Imamo dužu sezonu polena zbog klimatskih promjena. Polen je agresivniji zbog zagađenja i porasta temperatura. Drugi faktor je novi polen invazivnih vrsta", kaže Dr. Claudia Traidl-Hoffmann sa Instituta za medicinu okoliša i integrativno zdravlje.