Na ovaj dan, 1992. godine, u Prijedoru je nesrpskom stanovništvu naređeno da svoje kuće označi bijelim čaršafima, a prilikom kretanja gradom da nosi bijele trake oko ruke.

Ova diskriminatorska praksa bila je uvod u masovne ratne zločine, uključujući ubistva, silovanja, zatvaranja u logore i prisilna protjerivanja.

U Prijedoru je tokom agresije na Bosnu i Hercegovinu ubijeno više od 3.000 civila, među kojima i 102 djece. Nažalost, ni nakon tri decenije, ova djeca nemaju dostojanstveno spomen-obilježje u svom rodnom gradu.

Bećirović u poruci ističe da je obilježavanje Dana bijelih traka čin sjećanja i poziv na pravdu, istinu i odgovornost. To je podsjetnik da zločini počinjeni u Prijedoru, uključujući logore Omarska, Keraterm i Trnopolje, nisu zaboravljeni i da njihovi počinioci moraju biti privedeni pravdi.

Dan bijelih traka simbolizira borbu protiv zaborava i negiranja zločina. To je dan kada se prisjećamo nevinih žrtava i izražavamo solidarnost s njihovim porodicama. Pozivam sve nadležne institucije, kako u Bosni i Hercegovini, tako i u međunarodnoj zajednici, da podrže inicijative za izgradnju spomen-obilježja ubijenoj djeci Prijedora i da se odlučno suprotstave svakom obliku negiranja i relativizacije zločina.

Kultura sjećanja je temelj izgradnje pravednog i mirnog društva. Obaveza svih nas je da čuvamo istinu, odajemo počast žrtvama i učimo buduće generacije o važnosti poštovanja ljudskih prava i dostojanstva, poručio je član Predsjedništva BiH Denis Bećirović.