U Helsinkiju je održan komemorativni program s predavanjem i izložbom povodom 30. godišnjice genocida nad Bošnjacima u Srebrenici.
Program je upriličen u sklopu međunarodnog projekta “Svijet pamti Srebrenicu“, čiji je cilj upoznavanje međunarodne javnosti s činjenicama o genocidu nad Bošnjacima jula 1995. godine.
Prisutni su ovom prilikom upoznali s određenim historijskim, političkim i pravnim aspektima genocida u Srebrenici, javlja agencija MINA.
U uvodnom dijelu prisutnima se obratio Hikmet Karčić, istaknuti istraživač genocida i naučni saradnik Instituta za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava Univerziteta u Sarajevu.
Karčić je govorio o širim kontekstima genocida, negiranju zločina te važnosti suočavanja s prošlošću kao temelja za trajni mir. Poručio je kako je neophodno da se tema genocida u Srebrenici, kao jednog dijela evropske povijesti, nađe u udžbenicima te da se u svakom glavnom gradu Evrope izgradi spomenik koji će podsjećati na ovaj zločin, ali i biti upozorenje svakome ko se usudi negirati genocid nad Bošnjacima u Srebrenici.
U ime Organizacionog odbora obratio se i Izet Kararić, a pored ostalih članova Organizacionog odbora, programu je prisustvovao i glavni imam IZ Bošnjaka u Finskoj Aziz-ef. Šabić.
Muhamed Jusić, direktor Uprave za vanjske poslove i dijasporu Rijaseta IZ u BiH, prenio je poruke podrške reisul-uleme Huseina-ef. Kavazovića, naglasivši važnost angažmana bošnjačke dijaspore u očuvanju kulture sjećanja.
Poruku podrške uputila je i bivša ministrica Elisabeth Rehn. Ona je svojim radom, kao posebna izvjestiteljica Ujedinjenih nacija za ljudska prava u bivšoj Jugoslaviji, podigla svijest o razmjerama genocida u Srebrenici.
Navela je kako neki događaji, kao što je genocid u Srebrenici, zauvijek ostaju zabilježeni u svjetskoj historiji. Istakla je kako je kao predstavnica UN-a u bivšoj Jugoslaviji razgovarala s porodicama žrtava i lično se angažovala da Finska učestvuje u identifikacijskom procesu u Tuzli. Spomenula je kako je izgubila strica u Drugom svjetskom ratu 1943. godine, i kako je tada, kao i porodicama žrtava genocida, više od smrti boljela neizvjesnost o sudbinama svojih najbližih.
Riječi podrške u obilježavanju godišnjice genocida u Srebrenici iskazala je i Helena Ranta, finska forenzičarka i prva istražiteljica masovnih grobnica u BiH.
Programu su prisustvovali i predstavnici nevladinih organizacija, akademske zajednice te zainteresirani građani Helsinkija, koji su kroz videomaterijale i diskusiju dobili uvid u genocid iz jula 1995. godine. Nakon formalnog dijela, prisutni su imali priliku pogledati Karčićevu izložbu "Genocid u Srebrenici: Jedanaest lekcija za budućnost".
Ovaj događaj predstavlja još jedan doprinos međunarodnoj memorijalizaciji i širenju svijesti o genocidu u Srebrenici, uz jasnu poruku da sjećanje nije dovoljno, već da ono mora prerasti u odgovornost i konkretne korake protiv poricanja i relativizacije zločina.
Program je održan u organizaciji Uprave za vanjske poslove i dijasporu Rijaseta Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, a uz podršku Federalnog ministarstva raseljenih osoba i izbjeglica, Islamske zajednice Bošnjaka u Finskoj i Udruženja "Behar".
