Papa Franjo, poglavar Rimokatoličke crkve od 2013. godine, koji se zalagao za prava Palestinaca, preminuo je u ponedjeljak (21.04), objavio je kardinal Kevin Ferrell, vatikanski komornik. Imao je 88 godina.

„Jutros u 7:35, rimski biskup Franjo vratio se Ocu nebeskom. Njegov život bio je posvećen služenju Gospodinu i njegovoj Crkvi“, rekao je Farrell u saopćenju.

Kao duhovni vođa gotovo 1,4 milijarde rimokatolika, koji čine najveću od tri glavne grane kršćanstva, Franjo je zadobio simpatije muslimana širom svijeta zbog svojih ponovljenih poziva na prekid vatre tokom izraelskog genocidnog rata u Gazi, u kojem je između oktobra 2023. i aprila 2025. ubijeno više od 51.200 ljudi, uglavnom žena i djece.

„Bio je veoma glasan i dosljedan u svojim pozivima na prekid vatre, na okončanje nasilja, na dostavu hitne humanitarne pomoći onima u Gazi. Neprestano je zastupao stav da Palestinci imaju pravo na jednakost i samoodređenje“, rekla je dr. Jordan Denari Duffner, američka stručnjakinja za religijske studije, autorica knjiga o katoličko-muslimanskom dijalogu, islamofobiji i diskriminaciji muslimana.

„Papa je bio zaista važan moralni glas, koji je katolicima, a posebno vjernicima, neprestano ukazivao na ono što naša vjera govori o zalaganju za pravdu i mir“, rekla je za TRT World.

Vatikan se zalagao za dvodržavno rješenje mnogo prije nego što je Franjo preuzeo papinsku dužnost. Naprimjer, papa sveti Ivan Pavao II, koji je predvodio Rimokatoličku crkvu od 1978. do 2005. godine, nimalo se nije ustručavao izraziti svoju naklonost palestinskoj stvari.

Rimokatolička crkva je službeno priznala državu Palestinu u skladu s njenim granicama prije 1967. godine u februaru 2013. – potez koji je Ministarstvo vanjskih poslova Izraela nazvalo „razočaravajućim“.

Duffner, koja trenutno piše knjigu o papi Franji i islamu, kaže da je pokojni pontifiks bio vođen uvjerenjem da Palestinci trpe nepravdu i da zaslužuju jednakost sa svojim izraelskim susjedima.

Pape se obično suzdržavaju od zauzimanja strana u globalnim sukobima, ali Franjo nije štedio riječi kada je riječ o izraelskom neselektivnom bombardovanju Gaze tokom 16 mjeseci.

Često je izražavao svoju bol misleći na Gazu – „na toliku okrutnost, na ubijanje djece, na bombardiranje škola i bolnica... Koliko okrutnosti!“

U prvim danima izraelskog genocidnog rata, Franjo je pozvao na hitan prekid vatre. „Molim vas, zaustavite napade i oružje“, rekao je, dodavši da rat vodi samo ka „smrti i patnji nevinih ljudi“.

„Rat je uvijek poraz! Svaki rat je poraz!“

Kada je izraelski zračni napad pogodio grčku pravoslavnu crkvu Svetog Porfirije u Gazi 19. oktobra 2023. godine, pri čemu je ubijeno najmanje 18 palestinskih civila koji su potražili utočište u crkvi, Franjo je zatražio od Izraela da što prije okonča rat.

„Mislim na tešku humanitarnu situaciju u Gazi… Ponavljam svoj apel da se otvore koridori i da humanitarna pomoć nastavi pristizati…“

Dok su izraelski projektili zasipali Gazu, papa Franjo je odlučio uspostaviti direktnu komunikaciju s opkoljenom kršćanskom zajednicom u Gazi. Svake noći je zvao katoličku crkvu Svete porodice, jedinu katoličku crkvu u Gazi, kako bi uputio molitve i riječi ohrabrenja i kršćanima i muslimanima koji su se sklonili unutar njenih zidova.

Otac Gabriel Romanelli, župnik u Gazi, rekao je da opkoljena zajednica crpila snagu iz nepokolebljive podrške pape u jeku nestašica vode, hrane i medicinskih sredstava.

Župa je pružila utočište za manje od 500 ljudi, uključujući tri svećenika, pet časnih sestara i 58 osoba s invaliditetom. Većinu onih koji su potražili sklonište u župi činili su muslimani i djeca kojima je bila potrebna posebna njega.

Duffner kaže da je papa Franjo bio u stalnom kontaktu sa svećenikom i zajednicom u Gazi putem svakodnevnih telefonskih poziva – „čak i iz bolničkog kreveta“.

„Katoličko učenje je vrlo jasno po tom pitanju: svaki put kada se nevini ljudi napadaju, kada se uskraćuje hrana, kada nema odgovarajućeg skloništa, kada se uništavaju medicinske ustanove – imamo odgovornost da snažno progovorimo u odbranu onih koji pate“, kaže ona.

„Mislim da je papa Franjo to zaista živio kroz način na koji je odgovorio na situaciju u Gazi, ali i na širu nepravdu koju vidimo u Izraelu i Palestini“, dodaje.

Je li Franjo bio neuobičajeno pristrasan prema Palestincima?

Papa se također susreo s rodbinom Palestinaca koje je Izrael ubio u Gazi. „Ovo više nije rat, ovo je terorizam“, rekao je papa nakon sastanka.

Shireen Halil, Palestinka i kršćanka iz Betlehema, koja je bila dio grupe koja je posjetila papu, rekla je novinarima da su ona i drugi bili „zatečeni“ količinom informacija koje je papa Franjo imao o ratu u Gazi.

Duffner kaže da postoji „velika doza kontinuiteta“ između Franje (2013–2025) i njegovih prethodnika – pape Benedikta XVI (2005–2013), pape Ivana Pavla II (1978–2005) i pape Pavla VI (1963–1978) – kada je riječ o pitanju Palestine.

„Od 1940-ih godina, Vatikan zastupa stav da Palestinci zaslužuju pravo na samoodređenje i svoju vlastitu državu. Mislim da to nije bilo karakteristično samo za pontifikat pape Franje, nego i za njegove prethodnike“, ističe ona.

Ipak, Franjo se izdvaja svojim glasnim zagovaranjem Palestinaca, prvenstveno zato što je svjedočio izraelskom ratu koji je donio „nezapamćen nivo nasilja“ Gazi.

„Na neki način, retorika pape Franje morala je biti direktnija i odlučnija nego kod njegovih prethodnika – jednostavno zbog situacije u kojoj se nalazimo.“