Visoki predstavnik međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini Christan Schmidt izjavio je danas da je na sjednici Upravnog odbora Vijeća za implementaciju mira u BiH (PIC) ponovljena podrška ustavnom okviru BiH i da BiH treba čvrstu i funkcionalnu koalicija.
Upravni odbor Vijeća za provedbu mira (PIC) zasjedao je jučer i danas u Sarajevu, kako bi razmotrio aktuelnu situaciju u Bosni i Hercegovini. Jučer je održan i sastanak s političkim čelnicima vladajuće koalicije "Trojke" i HDZ-a te opozicije iz entiteta Republike Srpske. Razgovarano je o političkoj krizi u BiH i mogućim rješenjima.
Schmidt je danas novinarima kazao da je zahvalan predstavnicima stranaka koji su prisustvovali sastanku te je dodao da su članovi Upravnog odbora PIC-a izrazili punu podršku nezavisnosti Centralne banke BiH i njenom rukovodstvu.
“Pozivamo sve relevantne aktere u BiH da u potpunosti poštuju i očuvaju ustavni mandat Centralne banke“, rekao je.
Bosna i Hercegovina suverena država
Podsjetivši da se ove godine obilježava 30. godišnjica potpisivanja Daytonskog mirovnog sporazuma, Schmidt je kazao da je taj sporazum okončao rat, ali da je i dalje nezaobilazni temelj mirne budućnosti za sve građane u BiH.
"Često čujemo izraz originalni ili izvorni Dayton i to se može odnostiti samo na cjelokupni mirovni sporazum koji omogućava BiH da preuzme odgovornost za odbranu svog suvereniteta i obavezuje entitete da se pridržavaju svih odluka institucija BiH. Daytonski mirovni sporazum također potvrđuje da BiH postoji kao međunarodno priznata država u svojim granicama i da je njena unutrašnja struktura modificirana 1995. godine po kojoj se sastoji od dva entiteta. Drugim riječima, Bosna i Hercegovina je suverena država, a njeni entiteti postoje samo u okviru Bosne i Hercegovine na način kako je to definirano njenim Ustavom", kazao je Schmidt.
Naglasivši da je na sastanku PIC-a oštro osuđeno ponašanje zvaničnika i vlasti entiteta Republike Srpske (RS), kojima se direktno dovodi u pitanje ustavni okvir BiH, Schmidt je kazao da se odluke Ustavnog suda moraju poštivati, a da se ranije prenesene ovlasti na državni nivo vlasti mogu vratiti na niže instance vlasti samo odlukama na državnom nivou.
Kritikujući poteze entitetske vlasti RS-a, Schmidt je kazao da vode ka destabilizaciji, političkoj izolaciji i ekonomskim problemima, te da nisu u interesu građana RS-a.
"Važno je ponoviti da sankcije nisu usmjerene protiv građana Republike Srpske", kazao je Schmidt i pozvao sve konstruktivne aktere da nastave saradnju i odbranu vladavine prava.
Naglasio je da su pokušaji blokada rada institucija BiH neprihvatljivi, Schmidt je kazao da nadležni organi RS-a i drugih dijelova BiH imaju zakonsku obavezu da imenuju sudije Ustavnog suda BiH i da se to mora učini odmah.
BiH treba funkcionalnu koaliciju
Članovi PIC-a su ponovili punu podršku i EUFOR-ovoj misiji Althea u održavanju mira i stabilnosti u BiH, a Schmidt je kazao da je BiH sada potrebna čvrta, angažirana i funkcionalna koalicija koja se pridržava dejtonskog okvira i fokusira se na potrebama građana, radeći na integraciji u Evropsku uniju.
"Potrebna nam je koalicija stranaka koja će brinuti o problemima i raditi na pronalaženju puta naprijed. Politika koja se sastoji od blokada i napuštanja sjednica ne vodi nikuda, jer blokada nikada nije odgovor. Jedno od najurgentnijih pitanja je da organi vlasti usvoje državni budžet jer se moraju osigurati sredstva za državne institucije i pripreme općih izbora 2026. godine", kazao je visoki predstavnik.
Ističući da je na sjednici PIC-a osuđena huškaška retorika predsjednika bh. entiteta RS-a Milorada Dodika, Schmidt je kazao da su neprihvatljivi napadi na predstavnike opozicije u RS-u.
Naglasio je potrebu za lokalnim dogovorom, ali i da je Milorad Dodik sam sebe isključio iz tih razgovora.
"Dodik je prešao crvenu liniju i zato više nije osoba koja može razgovarati u smislu donošenja konstruktivnih političkih odluka. Međutim, pitanje je šta je situacija ukoliko budemo imali neku novu većinu. Ne bih rekao da ne postoje mogućnosti da međunarodna zajednica nešto poduzme, ali dozvolite mi da malo obrnem situaciju. Ovo je izazov koji vidimo u BiH. Dakle, visoki predstavnik je uvijek osoba od koje se očekuje da deblokira i nešto poduzme, to je nekada bilo potrebno, ali mislim da je puno važniji koncept da se lokalno radi zajedno i nešto poduzme", kazao je Schmidt.
"Sve zvaničnike u BiH smo pozvali na odgovorno djelovanje kako bismo prevazišli krizu, izgradili povjerenje i to je temelj trajnog mira za sve", poručio je.
Politička kriza u BiH
Nakon izricanja prvostepene presude Suda BiH kojom je Milorad Dodik osuđen na godinu zatvora i šest godina zabrane obavljanja dužnosti predsjednika RS-a, u februaru, počela je politička kriza u Bosni i Hercegovini.
Vladajuća koalicija u entitetskoj skupštini RS-a potom je usvojila zakone o zabrani djelovanja državnih sigurnosnih i pravosudnih institucija. Zakone je Ustavni sud BiH privremenom mjerom stavio van snage.
Tužilaštvo BiH je potom pokrenulo istragu protiv Dodika i čelnika entiteta RS za krivično djelo "napad na ustavni poredak". Sud BiH je odredio pritvor za Dodika, premijera RS-a Radovana Viškovića i Nenada Stevandića, čelnika entitetske skupštine, a potom je raspisao i potjernicu.
Dodik je u međuvremenu više puta prelazio granicu Bosne i Hercegovine radi putovanja u inostranstvo, a pokušaj službenika SIPA-e da mu uruče nalog o lišavanju slobode u Istočnom Sarajevu onemogućen je uplitanjem pripadnika MUP-a RS.
Interpol je odbio raspisati potjernicu za Dodikom.
