Kada je vlasnik jedne kineske fabrike snimio sebe ispred zida pretrpanog luksuznim torbama na TikToku i upitao američke potrošače: „Zašto nas jednostavno ne kontaktirate i ne kupujete direktno od nas?“, ta poruka označila je početak novog obrasca u odnosima između dvije najveće svjetske ekonomije.
Trend je dodatno dobio na zamahu prošlog mjeseca, ponovnim uvođenjem trgovinskih ograničenja iz Trumpove ere, koja su nastavila povećavati cijenu kineskih proizvoda.
Suočeni s rastućim cijenama i carinama koje na mnoge kineske proizvode dosežu i do 145 posto, američki potrošači počeli su tražiti jeftinije alternative. Zaobilazili su uobičajene maloprodajne i uvozne kanale, okrećući se platformama poput DHgate, Temu, Taobao i TikTok Shopa kako bi kupovali povoljne proizvode direktno iz Kine.
Rastuća popularnost ovog trenda postala je očigledna sredinom aprila, kada je e-commerce platforma DHgate skočila na drugo mjesto – odmah iza ChatGPT-a – dok je druga kineska online platforma za kupovinu, Taobao, s 47. mjesta dospjela na peto mjesto na listi besplatnih preuzimanja u američkoj App Store trgovini.
Influenceri su preplavili TikTok sadržajem u kojem prikazuju torbe, helanke i patike za koje se tvrdi da dolaze direktno iz kineskih fabrika. Neki čak gledaoce vode kroz čitav proces kupovine, dijeleći tabele s podacima o proizvođačima. Da li su ti dobavljači zaista legitimni proizvođači originalne opreme (OEM) često nije jasno, ali se takav sadržaj neprestano ponavlja.
„De minimis“ carinska rupa
Kineski online maloprodajni giganti iskoristili su „de minimis“ odredbu kako bi slali jeftine predmete direktno u SAD bez plaćanja carina ili uvoznih poreza. Ovo dugotrajno pravilo omogućava ulaz paketa čija je vrijednost manja od 800 dolara bez tih troškova.
„Do sada su mnogi kineski prodavci koristili izuzeće prema odjeljku 321 Zakona o carinama iz 1930. godine, koji omogućava ulaz robe vrijedne ispod 800 dolara u SAD bez carine, ako se šalje direktno potrošačima“, kaže profesor Henry Gao s Univerziteta za menadžment u Singapuru.
Ovo izuzeće omogućilo je platformama kao što su „Temu, Shein i TikTok Shop“ da zaobiđu standardne carine podjelom pošiljki ili korištenjem avionskog tereta, čime su omogućile visok volumen direktnog uvoza iz Kine.
TikTok, društvena mreža u vlasništvu kineske kompanije ByteDance, postao je ključna platforma za ovaj trend.
Videozapisi koji promoviraju direktnu kupovinu iz kineskih fabrika na ovoj aplikaciji porasli su za gotovo 250 posto nakon uvođenja carina.
Hashtags poput #LuxuryExposed i #BuyingFromChina prikupili su milione pregleda, a videi su često praćeni oštrim natpisima poput „Trump je maltretirao pogrešnu zemlju“ ili „Evo kako se vodi carinski rat“.
Jedna američka influenserka Elizabeth Henzie potpuno se posvetila tome i podijelila listu kineskih proizvođača. Njena TikTok pratnja je eksplodirala, što joj je omogućilo da stekne partnerski odnos s DHgateom.
„Vidjeti kako se druge zemlje udružuju kako bi pomogle američkim potrošačima podiglo mi je moral”, izjavila je.
Kineski proizvođači također su nagovijestili da je njihovo povećano prisustvo na TikToku direktna reakcija na pad prodaje. Yu Qiule, suvlasnik kompanije za fitness opremu u provinciji Shandong, rekao je da je počeo objavljivati na TikToku sredinom marta kako bi pronašao više kupaca nakon što su carine izazvale talas otkazanih narudžbi.
Slično tome, Louis Lv, generalni menadžer za izvoz u Hongye Jewelry Factory u Yiwuu, provincija Zhejiang, izjavio je da je njegova kompanija počela objavljivati na TikToku krajem 2024. godine zbog smanjenja domaće prodaje. Međutim, istakao je značajan porast pregleda njihovih TikTok videa otkako je Trumpova administracija najavila carine.
„Filozofija kineskih poslovnih ljudi je da ćemo ići gdje god se posao nalazi“, kaže on u intervjuu.
Isticanje pravila o oslobađanju od carine
Međutim, ovaj povoljan period se bliži kraju.
Dugogodišnje pravilo o oslobađanju od carine ukinuo je predsjednika SAD-a Donalda Trumpa. Dok pristalice tvrde da je to pravilo pojednostavilo carinske procedure i koristilo potrošačima, i Trump i predsjednik Joe Biden su ga kritikovali tvrdeći da šteti američkim kompanijama i omogućava krijumčarenje ilegalne robe, uključujući i drogu.
Bijela kuća je početkom aprila potvrdila da će izuzeće „de minimis“ biti ukinuto. Što znači da će većina pošiljki direktno iz kineskih fabrika sada biti podložna redovnim carinskim dažbinama i potencijalno novim tarifama po osnovu Sekcije 301.
Kako je rekao Gao: „Model direktne prodaje iz fabrika suočava se s ozbiljnim preprekama.“
Pošiljke čija vrijednost iznosi manje od 800 dolara bit će podložne dažbini od 120% ili fiksnoj naknadi od 100 dolara, koja će od juna porasti na 200 dolara.
Očekujući ovu promjenu politike, finansijska direktorica kompanije Meta, Susan Li, potvrdila je u srijedu da su „izvoznici e-trgovine sa sjedištem u Aziji“ „smanjili svoju potrošnju“ na platformama kao što su Facebook i Instagram.
Uspon „Put svile 21. stoljeća“?
Profesor Gao napominje da, iako mnogi potrošači možda nisu upoznati s detaljima carinske politike, oni reagiraju na „niže cijene i kraće lance snabdijevanja“.
„Naglo povećanje kupovine direktno iz fabrika putem platformi kao što su TikTok Shop i Temu odražava i sve veću osjetljivost potrošača na cijene i stratešku prilagodbu kineskih firmi“, rekao je za TRT World.
Kada se pogleda unaprijed, ovi razvojni trendovi ukazuju na temeljnu transformaciju u načinu na koji se odvija trgovina između SAD-a i Kine.
„Na duži rok, ovo signalizira promjenu u trgovinskim odnosima između SAD-a i Kine – s trgovine velikih kontejnerskih pošiljki na fragmentirane, digitalizirane tokove maloprodaje – a sada potencijalno i prema razdvajanju ili prisilnom preusmjeravanju lanaca snabdijevanja“, nastavlja on.
„Trgovinska strategija Washingtona očigledno se razvija tako da čak i potrošna roba niske vrijednosti postaje prostor strateške konkurencije.“
Jednostavnije rečeno, to ukazuje na dugoročnu promjenu u trgovini između SAD-a i Kine: prelazak s velikih isporuka na pojedinačne online kupovine, što bi moglo dovesti do razdvajanja trgovinskih veza ili uspostave novih pravaca snabdijevanja, jer SAD sada čak i sitnu potrošnu robu smatra geopolitički značajnom.
Poznata pod nazivom Dunhuang na kineskom, a među kupcima prozvana „Mala žuta aplikacija“, platforma DHgate također je proaktivno promijenila svoju strategiju. Pokrenuta 2004. kao B2B portal, ova platforma se u posljednjih pet godina transformisala u direktnu maloprodaju s fokusom na društvenu trgovinu. Njena osnivačica Wang Shutong jednom je tu viziju opisala kao izgradnju „Puta svile 21. stoljeća“.
Početkom aprila, kompanija je pokrenula kampanju Stock & Save, s ciljem povezivanja kupaca i prodavača u uslovima neizvjesnosti oko tarifa. Međutim, bez pravne zaštite koju je omogućavalo pravilo „de minimis“, čak bi i jeftina kineska roba uskoro mogla izgubiti konkurentsku prednost.
„Ako kineski prodavači ne izmjeste proizvodnju izvan Kine ili ne uspostave distributivne mreže sa sjedištem u SAD-u, njihova cjenovna prednost će nestati“, upozorava Gao.
Ali vrijeme ističe.
Na TikToku se i dalje prikazuju proizvodi „direktno iz fabrike“, često po znatno nižim cijenama od američkih maloprodajnih. Da li su ti proizvodi zaista legitimni – i održivi – pitanje je koje će se testirati s uvođenjem novih trgovinskih ograničenja.
