Istodobno dok predstavnici poduzeća negoduju zbog liberalizacije energetskog tržišta, jer se nisu pripremili za promjene i traže da se odluka odgodi na godinu dana, kosovski premijer u ostavci Albin Kurti optužio je gospodarsku komoru Kosova da "nije ništa učinila" kako bi se pripremili ovaj proces.

"Gospodarska komora Kosova, koja bi trebalo stati uz poduzeća u suočavanju s novom stvarnošću, danas pokušava blokirati ceste samo jednim zahtjevom; odlaganjem provedbe liberalizacije tržišta. Oni traže odlaganje pod izgovorom da će se pripremati godinu dana, ignorirajući činjenicu da nisu napravili nikakve pripreme u proteklih osam godina, dok je ovaj proces odlagan", rekao je Kurti na današnjoj sjednici kosovske Vlade u tehničkom mandatu.

Odlukom se poduzeća više neće opskrbljivati energijom putem reguliranih tarifa i moraju pronaći vlastitog dobavljača na slobodnom tržištu te u slučaju da to ne urade, automatizmom prelaze na otvoreno tržište po nereguliranim cijenama.

Zakon o električnoj energiji na Kosovu je donesen 2016. godine, dok je prva faza liberalizacije započela 2017. godine. Druga faza je u proteklih osam godina nekoliko puta odgađana, što je poduzećima dalo dovoljno vremena za pripremu, kazao je Kurti.

Prema njegovim riječima, tvrtke su imale koristi od reguliranih tarifa i subvencija u vrijednosti od 26 milijuna eura, a vlada ih je podržala i tijekom pandemije i energetske krize i to programima energetske učinkovitosti, ugradnjom solarnih panela i subvencijama za učinkovitiju opremu i strojeve.

U europskim zemljama proces liberalizacije energetskog tržišta započeo je krajem 1990-ih u svrhu povećanja konkurencije, učinkovitosti, sigurnosti i izbora za potrošače dok je u regiji ovaj proces još u razvoju.