Predsjednik SAD-a Donald Trump je u srijedu najavio 90-dnevnu moratoriju na implementaciju svog šokantnog režima carina, postavljajući sve zemlje na osnovnu stopu od 10 posto, osim Kine, koja se sada suočava s ogromnim porezom od 125 posto.

Samo dan prije, Trump se hvalio da nekoliko zemalja i pokušava pregovarati trgovinske sporazume.

Komentari predsjednika SAD-a došli su usred globalne ekonomske oluje, u kojoj su bilioni dolara nestali s berzi, uključujući američko tržište.

Dok je tržišni udar možda natjerao Trumpa da pritisne dugme pauze, nekoliko zemalja je zaista poslalo svoje najviše trgovinske predstavnike u Washington kako bi našli zajednički jezik s novim američkim globalnim politikama.

Među državama koje traže nenapadni put za popravak odnosa s Washingtonom su neke od najvećih svjetskih ekonomija poput Japana, Indije i Južne Koreje.

Neke druge azijske zemlje kao što su Vijetnam, Tajland i Kambodža – posljednja pogođena carinom od 49 posto – također žele pregovaračko rješenje, za razliku od Kine, koja je odgovorila sličnim carinama na Trumpove carine.

Ekonomski analitičari kažu da, za razliku od Kine, koja je najveći protivnik SAD-a na globalnoj sceni, ove azijske zemlje žele usvojiti kooperativne stavove i sklopiti dogovore za niže američke carine na njihove izvoze putem bilateralnih sastanaka.

"Indiju je iznenadila recipročna carina od 26 posto, što je 2,5 puta veći razmak od trenutnih carina. Indijski kreatori politika nastoje izbjeći uzvratne mjere, nadajući se da će postići bilateralni trgovinski sporazum sa SAD-om, a zatim smanjiti efektivnu carinsku stopu", kaže Dan Steinbock, međunarodno priznat autor sa stručnostima u multipolarnoj svjetskoj ekonomiji.

Aktualni predsjednik Južne Koreje Han Duck-soo također je signalizirao da ova azijska država želi pregovarati sa SAD-om.

„Mislim da takav vid uzvraćanja neće drastično poboljšati situaciju“, rekao je za CNN. „Mislim da bismo trebali, na vrlo smiren način, procijeniti šta ovih 25 posto znači za nas, i trebali bismo, na vrlo smiren način, pregovarati s njima“, dodao je.

Pregovarati o smanjenju carina

Iako Kina pokušava stvoriti azijski front protiv američkih carina, „region je raznolik“, kaže Steinbock za TRT World.

„Izvoznici poput Vijetnama, Kambodže i Laosa, čak i Tajlanda i Malezije, trpe disproporcionalne udarce. Veći proizvođači sirovina koji su izolirani, poput Indonezije, više nisu imuni“, kaže on.

U ponedjeljak je vijetnamski premijer Pham Minh Chinh zahtijevao 45-dnevnu odgodu uvođenja američkih carina na ovu azijsku državu u zamjenu za kupovinu obrambenih proizvoda i druge robe od Washingtona, koji je od sredine 1950-ih do sredine 1970-ih predvodio katastrofalnu vojnu invaziju na komunističku državu.

Vijetnam je također poslao zamjenika premijera Ho Duc Phoca u Washington kako bi pregovarao sa Scottom Bessentom, ministrom finansija u Trumpovoj administraciji.

Kambodža i Tajland također traže pregovore sa SAD-om kako bi smanjio carine.

„Napredne male države poput Singapura nastoje osigurati ravnotežu s opreznim pristupom. Suprotno tome, Filipini predvođeni proameričkim predsjednikom Marcosom Jr, nadaju se izuzećima u trgovini u zamjenu za svoju geopolitičku poziciju“, kaže Steinbock, koji je ranije radio na Institutu za Indiju, Kinu i Ameriku (SAD), Šangajskim institutima za međunarodne studije (Kina) i EU centru (Singapur).

Među drugim azijskim državama, Filipini, proamerička država, vide priliku u trgovinskom ratu Trumpa s Kinom, nastojeći se pozicionirati kao alternativno proizvodno središte u odnosu na Peking, prema New York Timesu.

Mali protiv velikih

Bayram Veli Salur, glavni investicijski direktor u istanbulskoj Kuveyt Turk Asset Management, dijeli slično mišljenje sa Steinbockom u pogledu razloga zašto relativno male azijske ekonomije poput Kambodže, Vijetnama i drugih traže kompromis sa SAD-om.

„Jedan od najvažnijih faktora ovdje su ekonomije razmjera. Ako pogledamo one koji uzvraćaju na Trumpov plan carina, to su velike dominantne sile poput EU i Kine“, kaže Salur za TRT World.

EU, koji je inicijalno ponudio zonu bez carina s Washingtonom, također je signalizirao da će uzvratiti na Trumpove carine u tri različite faze. Trump je udario EU carinama od 20 posto prije nego što je uslijedila pauza.

 Prema Wall Street Journalu, carine EU „ciljaju oko 21 milijardu eura, ili približno 23 milijarde dolara, američkih proizvoda, što označava prvi protivudar bloka protiv trgovinskih mjera Trumpove administracije“.

EU i Kina „imaju razmjere, relevantnu infrastrukturu u lancu opskrbe i ekonomsku/finansijsku moć koja može podržati uzvratne mjere do određene mjere“, kaže Salur. Međutim, relativno manje zemlje poput Vijetnama, Kambodže ili Tajlanda „nemaju te sposobnosti“, dodaje on.

Trump je već prijetio zemljama koje bi uzvratile na njegove carine, rekavši da će se suočiti s još strožim mjerama. On je povećao carine na kineske proizvode s 54 posto na 104 posto nakon kineskog uzvraćanja, a zatim je tu stopu podigao na 125 posto.

Ministar finansija Bessent također ima oštre riječi za države koje bi potencijalno mogle postići sporazum s Kinom kako bi izbjegle američke carine, rekavši da bi to „bilo kao da si presekao vlastitu grkljan“.

On je također signalizirao da SAD traži geopolitičko usklađivanje protiv Kine: „Mislim da… na kraju dana možemo vjerojatno postići dogovor s našim saveznicima, s drugim zemljama koje su bile… dobri vojni saveznici, ali ne i savršeni ekonomski saveznici. A zatim možemo pristupiti Kini kao grupa.“

Ako Trump zaista uvede iste carine koje je uveo Kini i manjim azijskim državama, „to bi bilo katastrofalno za njih“, kaže Salur.

Prije nego što je popustio, Trump je pojačao svoju oštru retoriku u vezi s carinama, rekavši: „Možemo postići stvarno fer dogovor… dobar dogovor za Sjedinjene Države, a ne dobar dogovor za druge. Amerika na prvom mjestu.“ Trump je već dugo hvalio svoje vještine u sklapanju dogovora koje tvrdi da donose korist obje strane.

Peter Navarro, jedan od Trumpovih glavnih trgovinskih savjetnika, kojeg je Elon Musk nedavno nazvao „Peter Retarrdo“ u očitoj kritici Trumpove administracije, također je sugerirao da razgovori SAD-a sa zemljama na koje su uvedene velike carine nisu „pregovori. Za SAD, to je nacionalna hitnost izazvana trgovinskim deficitima koje je prouzročio namješteni sistem.“

Međutim, neki analitičari strahuju da bi ovaj autoritarni pristup mogao imati negativne posljedice za SAD.

Carine koje su uvedene siromašnijim azijskim zemljama poput Vijetnama i Kambodže „tjeraju ljude u ruke Kine, koja će ponuditi prilično dobre uvjete trgovine dok provodimo ovu masivnu trgovinsku bombardovanje carinama“, rekao je James Stavridis, bivši vrhovni saveznički komandant NATO-a.