Nacionalna i univerzitetska biblioteka Bosne i Hercegovine (NUBBiH) u ponedjeljak je u Sarajevu obilježila 33. godišnjicu spaljivanja ove institucije, tada smještene u zgradi Vijećnice, kada je nestalo oko dva miliona knjiga i rukopisa.

Uprkos gubitku i neriješenom statusu, ova Biblioteka i dalje ostaje čuvar kulturne memorije i identiteta BiH, poručeno je u uvodnim obraćanjima zvanica.

Nakon intoniranja himne BiH, u uvodnom obraćanju prisutnim se obratila vršiteljica dužnosti direktorice NUBBiH-a Adisa Žero, podsjetivši na dane kada je zgrada Vijećnice, simbol Sarajeva, Bosne i Hercegovine i zajedničkog kulturnog nasljeđa, brutalno porušena i zapaljena.

Zahvalila je svima koji su koji su "pod kišom granata spasavali što su mogli spasiti", a odala je počast i prisjetila se i uposlenika Biblioteke koji su stradali dolazeći svakodnevno na posao, pokušavajući spasiti dragocjene spise.

Prisutnim se obratila i Hatidža Jakić iz kabineta člana Predsjedništva BiH Denisa Bećirovića, koja je za Nacionalnu biblioteku kazala da se radi o instituciji koja pripada svim građanima BiH i koja je kroz decenije čuvala znanje, kulturu i identitet.

Ministrica obrazovanja i nauke Federacije Jasna Duraković u svom je obraćanju ukazala na značaj Vijećnice, nazvavši je simbolom "naše prošlosti i našeg kolektivno-kulturnog identiteta".

Napomenula je da je 25/26. augusta 1992. godine vatra uništila oko dva miliona knjiga, izuzetno vrijednih dokumenata i rukopisa.

"Uništena je ne samo biblioteka već i pisana riječ, historijska memorija i naslijeđe svih naroda BiH", istakla je.

Ambasador Velike Britanije u BiH Julian Reilly spaljivanje knjiga nazvao je zločinom.

"To je napad na sjećanje i identitet i samu dušu društva. To je pokušaj da se ospori kompleksnost i raznolikost koja obogaćuje ljudsko iskustvo i narod", istakao je.

Za publiku je bila pripremljena video projekcija "U plamenu sjećanja" koja svjedoči o ratnom stradanju NUBBiH.

Također su uručene zahvalnice pojedincima zaslužnim za podršku radu Biblioteke, dok je program obogaćen prigodnim muzičkim izvedbama Dine Rešidbegovića.

Za ovaj događaj pripremljena je i izložba "U plamenu sjećanja: iz novinskih članaka", nastala u saradnji NUBBiH i "Infobiro" digitalnog arhiva Mediacentra Sarajevo.

Izložba sadrži probrane novinske članke koji hronološki prate priču o izgradnji Vijećnice, osnivanju tadašnje Narodne i univerzitetske biblioteke BiH te njen cjelokupan put, od nastanka, preko ratnog stradanja do današnjih dana i neprekidne borbe za opstanak.

Boro Kontić, autor izložbe govoreći o značaju građe Biblioteke, kazao je da se radi o arhivama u kojima je zapisan veliki dio naše prošlosti, ali i budućnosti.

Nacionalna i univerzitetska biblioteka Bosne i Hercegovine ove godine obilježila je i 80 godina postojanja te, odupirući se svim izazovima, ostaje otvorena za građane i buduće generacije.

Obilježavanje godišnjice održano je pod visokim pokroviteljstvom predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Željka Komšića i člana Predsjedništva BiH Denisa Bećirovića.

Sarajevska Vijećnica

U noći sa 25. na 26. augusta 1992. godine zapaljena je uslijed napada s agresorskih položaja u okolini opkoljenog Sarajeva, a u požaru je nestao Katalog Nacionalne i univerzitetske biblioteke Bosne i Hercegovine, oko 90 posto knjižnog fonda i dokumenata koji svjedoče o historiji Bosne i Hercegovine. Procjenjuje se da je vatrena stihija odnijela oko dva miliona knjiga, koje su govorile o historiji Bosne i Hercegovine i predstavljale nacionalno blago zemlje.

U noći 25. na 26. augusta 1992. godine brojni građani Sarajeva zajedno sa tadašnjim uposlenicima pokušavali su da spase neke od knjiga od požara, dok su bili izloženi konstantnoj snajperskoj vatri s položaja tadašnje Vojske Republike srpske sa okolnih brda.

Zahvaljujući snazi razumijevanja i solidarnosti prijatelja i partnera, Vijećnica je obnovljena i svečano otvorena 9. maja 2014. godine, na Dan Evrope i Dan pobjede nad fašizmom.

Svi dijelovi Vijećnice rekonstruisani su na osnovu dokumenata i fotografija stare Vijećnice pronađenih u Kaptolskom arhivu u Zagrebu, pa su u prostoriji Gradskog vijeća danas drvene klupe i govornica, a svi ornamenti na zidovima i plafonu su autentični i ručno oslikavani.

Mnogi detalji unutar objekta su specifični. Rubovi zidova zlatne boje zapravo su zaista zlatni. Rađeni posebnom tehnikom, premazivani su listićima zlata potopljenim u boju, posebnim kistom od kamilje dlake.

Smještena nedaleko od Baščaršije, na Mustaj-pašinom mejdanu, Vijećnica, iako je sve u njoj novo, i danas odiše periodom u kojem je napravljena.

U njoj se sada čuvaju knjige i rukopisi od iznimne vrijednosti i rariteti te predstavlja multimedijalni centar kulture, umjetnosti i privrede Grada Sarajeva i države Bosne i Hercegovine, u kojem se održavaju koncerti, književne večeri, izložbe, prezentacije, konferencije, kongresi, simpoziji, prijemi, obilježavanje godišnjica, vjenčanja.

Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine 2006. godine proglasila je Vijećnicu nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine.