Muslimani vjeruju da se u ovoj noći spuštaju Božiji blagoslov i milost, grijesi opraštaju, dova (molitva) prima, a sudbina određuje za cijelu narednu godinu.

Mnogima je nezamislivo da prije hiljadu i petsto godina nije bilo islama, danas druge najveće svjetske religije (a prema procjenama, do 2075. godine i najbrojnije na svijetu).

Ova ogromna promjena započela je u noći Lejletul-kadr – Noći sudbine – 610. godine, kada je poslanik Muhammed, rodom iz Meke u današnjoj Saudijskoj Arabiji, primio prvu božansku riječ od Allaha posredstvom meleka Džibrila (anđeo Gabrijel).

Od Noći sudbine, kako život poslanika Muhammeda, tako i svjetska historija, nepovratno su se i iz temelja promijenili. Nova vjera je u kratkom roku pridobila mnoge obraćenike – prvo u Meki, a zatim u Medini, gradu u koji su muslimani migrirali 622. godine pod pritiskom mekanske paganske aristokratije.

Zatim se islamska vjera proširila s Arabijskog poluotoka na mnoge druge regije – od Bliskog istoka do Evrope, Afrike, centralne Azije i potkontinenta – privlačeći milione novih vjernika u svjetsku zajednicu muslimana.

"Noć kadr je noć u kojoj je poslanik Muhammed prvi put primio objavu, što ga je preobrazilo iz običnog Mekanca u poslanika cjelokupnom čovječanstvu. Ovo je bio značajan događaj u historiji čovečanstva", kaže za TRT World Usama al-Azami, britansko-muslimanski akademik i predavač savremenih islamskih studija na Oxfordu.

Ali preobrazba nije bila jednostavna za Poslanika, koji je bio prestravljen iskustvom primanja prvih kur'anskih riječi od Boga u pećini Hira, koja se nalazi na planini Nour (Jabal al-Nour na arapskom) u blizini Meke.

Prije objave, Muhammed je povremeno odlazio u pećinu Hira kako bi potražio utočište od bučnog, urbanog života Meke i razmišljao o smislu života i vlastitom mjestu u svijetu.

Za 40-godišnjeg Mekanca to je bilo nevjerovatno iskustvo; "veliki i zastrašujući događaj", kako kaže Azami.

Enbiya Yildirim, član Uprave za vjerska pitanja Visokog vijeća Turkiye, citira dokumentovani život i vrijeme poslanika Muhammeda kako bi rasvijetlio taj događaj.

"To je bilo izvanredno iskustvo. Ljudi u svojim životima nemaju mogućnost vidjeti kako se izvanredni entiteti (u Poslanikovom slučaju Džibril) pojavljuju i govore im neobične stvari", kaže Yildirim za TRT World. “Pitao se da li sanja ili gubi razum.”

Da je iko doživio ono što je Poslanik prošao u toj noći, zapitao bi se i pojavile bi se sumnje u vlastito mentalno zdravlje, kaže Yildirim, dodajući kako je Poslanik imao upravo takvo iskustvo. “Gotovo se raspao po šavovima.”

Umirujuće prisustvo

U ovom ključnom trenutku Poslanikovog života, njegova supruga Hatidža bint Huvejlid, žena neobičnog senzibiliteta, odigrala je ključnu ulogu u umirivanju svoga supruga i uvjeravanju da nije izgubio razum.

Nakon što je stigao kući, zamolio je Hatidžu da ga umota u deku i upitao je šta misli o njegovom iskustvu. Njen odgovor mu je vratio povjerenje i rasvijetlio mu njegov zadatak.

"Nisi nikome učinio nepravdu u cijelom svom životu. Činiš dobro i izbjegavaš zlo. Uvijek poštuješ ljudska prava. Ako si doživio ovaj izuzetan događaj, to ima veze sa Svemogućim Stvoriteljem. Nakon svega toga, ne brini za sebe, rekla je Poslaniku", kaže Yildirim.

"Ona ga je uvjerila i pružila mu podršku neophodnu u tom trenutku da prihvati ulogu koju mu je Bog povjerio. Time je počelo Poslanikovo putovanje u sljedeća dva desetljeća, te priča o islamu kao konačnoj objavi od Boga čovječanstvu", kaže Azami.

Noć kadr također je okončala Poslanikovo vrijeme izolacije u pećini Hira, gdje je prestao odlaziti nakon prvih objava.

"Ovo bi se moglo shvatiti kao završetak predislamske faze Poslanikovog života u kojoj je on tragao za istinom. Pećina nije igrala nikakvu ulogu u njegovoj kasnijoj poslaničkoj službi", kaže Azami.

Hatidža je nakon toga odvela muža svom rođaku Waraqahu bin Nawfalu, čovjeku koji je bio monoteist. Kao i Hatidža, Warakah je također potvrdio da Muhammedovo iskustvo upućuje na to da bi on trebao biti poslanik i da će pobijediti u ovoj izazovnoj misiji, navodi Yildirim.

“Došao mu je najveći zakon koji je došao i Musau (Mojsiju); on je sigurno poslanik ovom narodu”, rekao je Warakah Poslaniku, prema islamskom vjerovanju.

Noć sudbine

Osim Poslanikovog prvog iskustva s kur'anskim tekstom, ova noć ima i druge značajne karakteristike. "To je noć u kojoj se, prema Kur'anu, određuju sudbine ljudi za narednu godinu. To je noć od velike važnosti u kojoj se umnožava nagrada za pokornost Bogu, i stoga se ta pokornost snažno podstiče", kaže Azami.

“Ova noć se također spominje na početku 44. sure (poglavlja) u Kur’anu kao noć u kojoj Bog određuje sve događaje svake godine”, dodaje profesor s Oxforda.

Nazvana je Noć sudbine jer je to bio početak Poslanikove službe koja je promijenila ljudsku historiju i specifičan period kada se određuju sudbine svih ljudi. Zbog svih ovih razloga, Lejletul-kadr ima neuporedivu vrijednost s bilo kojim drugim periodom u bilo kojoj godini.

“Mi smo ga sigurno spustili u Noći sudbine. A šta ti misliš, šta je Noć sudbine? Noć sudbine je bolja od hiljadu mjeseci; meleki i Džibril, s dopuštenjem Gospodara svoga, spuštaju se u njoj zbog odredbe svake; sigurnost je u njoj sve dok zora ne svane”, kaže sura Al-Kadr (poglavlje 97), koja je posvećena važnosti ove noći,

Ovo poglavlje također ukazuje na to da nije samo nekoliko ajeta, već cijeli Kur'an objavljen u ovoj noći, prema Azamiju. “To je također noć u kojoj je Bog u cjelini objavio Kur’an do najnižih nebesa, nakon čega je postepeno objavljivan Poslaniku, shodno potrebama zajednice”, kaže on.

Poslanik Muhammed je rekao da je za svakog vjernika Lejletul-kadr izazov: kako provesti ovu noć i zadobiti Božije zadovoljstvo.

Poslanik je rekao: “Onome ko provede Lejletul-kadr u ibadetu (molitvi), vjerujući i nadajući se Božijoj nagradi, On će mu oprostiti sve prethodne grijehe”.

Međutim, muslimani se ove noći ne bi trebali samo moliti i pokazivati ​​svoju odanost Bogu, već također trebaju razmisliti o svojim životima i na neki način napraviti godišnju procjenu svojih postupaka, kaže Yildirim.

Iako se ne zna pouzdano kada je nastupila Noć kadr, Poslanik je savjetovao svoje ashabe da je traže u nekoj od posljednjih deset neparnih noći svakog ramazana. Mnogi muslimanski učenjaci na osnovu brojnih pokazatelja smatraju da je to vrlo vjerovatno 27. noć ramazana.

Nakon prvih objava 610. godine, poslanik Muhammed je svake godine posljednjih deset dana ramazana provodio osamljen, u molitvama i kontemplaciji, što se u islamskom shvaćanju naziva itikaf, kaže Yildirim. “Mi to zovemo procesom pročišćavanja.”

Stoga je za muslimane Lejletul-kadr prilika da se pripreme za narednu godinu razmišljajući i polažući račune za prošlu, navodi Yildirim.

“Gotovo kao da počinjemo život ispočetka u Noći sudbine.”