Prelazak na pametne, obnovljivim izvorima napajane mreže, transformira globalnu energetiku, ali istovremeno uvodi rizike poput nestanka struje, kibernetičkih prijetnji i povećane zavisnosti od nove tehnologije, navodi se u nedavnom izvještaju Nacionalne obavještajne akademije Turkiye (MIA).
Izvještaj objavljen u petak pod naslovom „Energetska sigurnost i digitalno-zelena transformacija: Prelazak na pametne i mreže bez ugljika“, otkriva da iako pametne tehnologije i mreže bez ugljika imaju potencijal da dekarboniziraju ekonomije i smanje zavisnost od fosilnih goriva, one također guraju tradicionalne elektroenergetske sisteme do krajnjih granica.
„Pouzdanost elektroenergetskih mreža više nije zagarantovana“, navodi izvještaj.
„Kako idemo prema većem udjelu obnovljivih izvora energije i većoj digitalizaciji, osiguravanje stabilnosti postalo je jedan od ključnih izazova našeg vremena.“
Poziv na buđenje
Ranjivosti ove transformacije jasno su se pokazale 28. aprila 2025, kada je veliki nestanak struje koji je započeo u Španiji pogodio i Portugal i Francusku, ostavljajući milione ljudi u mraku gotovo 10 sati.
Lančani kvar zarobio je hiljade ljudi u metrou, aerodromima i željezničkim stanicama. Platni sistemi su prestali raditi, bolnice su ograničile usluge samo na hitne slučajeve, a nekoliko regija proglasilo je vanredno stanje.
Analitičari su identifikovali ključni faktor: udio obnovljivih izvora u španskoj elektroenergetskoj mreži dostigao je 78 posto, što je znatno iznad preporučene granice od 70 posto.
Nedostatak dovoljnog rezervnog kapaciteta dodatno je povećao krhkost sistema, izazvavši masovne kvarove.
„Ovaj nestanak struje je upozorenje“ kaže izvještaj.
„Bez ažuriranih zaštitnih strategija i otporne infrastrukture, rizici od sistemskog kolapsa će nastaviti da rastu.“
Obećanje i opasnosti pametnih mreža
Pametne mreže — koje integrišu vještačku inteligenciju (AI), Internet stvari (IoT) i analitiku u realnom vremenu — ključni su element digitalno-zelene revolucije. Balansiranjem ponude i potražnje, predviđanjem obrazaca potrošnje i unapređenjem energetske efikasnosti, ove mreže obećavaju održiviji i prilagodljiviji energetski sistem.
Međutim, „pametno“ ne znači nužno i sigurno, upozorava izvještaj.
Sa dubljom digitalnom integracijom dolazi i veća izloženost sajber napadima, ubacivanju lažnih podataka i malverima koji mogu paralizovati čitave regije.
Kako bi se suprotstavili tim rizicima, izvještaj zagovara AI sistem za otkrivanje anomalija, enkriptovanu komunikaciju i višefaktorsku autentifikaciju za ključne operacije mreže.
Kako se planeta zagrijava, ekstremni vremenski događaji — od uragana i poplava do dugotrajnih suša — dodatno pojačavaju energetske rizike.
Obnovljivi izvori poput sunca i vjetra, iako ključni za dekarbonizaciju, ostaju povremeni i zavisni od vremenskih uslova.
Kako bi stabilizovale snabdijevanje tokom naglih porasta potražnje, neke zemlje sada reaktiviraju nuklearne elektrane kao rezervni kapacitet, što predstavlja kontroverzan, ali pragmatičan potez.
Nove tehnologije, nove zavisnosti
Digitalno-zelena tranzicija također stvara novi val tehnoloških zavisnosti.
Izvještaj ističe kritičnu oslonjenost na AI kontrolne sisteme, napredne sisteme za skladištenje energije i „grid-forming“ elektroniku — od kojih se mnogi proizvode u inostranstvu.
„Energetska nezavisnost sada prevazilazi gorivo“, navodi analiza.
„Bez razvoja domaćih tehnologija, nacije rizikuju da jednu formu zavisnosti zamijene drugom.“
Regije s visokim udjelom obnovljivih izvora suočavaju se s rastućim izazovima balansiranja nestabilne ponude i potražnje.
Analiza naglašava važnost skladištenja energije velikih razmjera, posebno ističući hidroelektrane sa pumpnim skladištenjem kao superiornu alternativu hemijskim baterijama.
Ova postrojenja, navodi izvještaj, posebno su efikasna u ublažavanju tzv. „krivulje patke“, kada potražnja za energijom naglo raste nakon zalaska sunca, dok solarna proizvodnja pada.
Potreba za višeslojnom odbranom
Analiza poziva na višeslojnu strategiju odbrane kako bi se zaštitili energetski sistemi u eri digitalno-zelene transformacije.
Naglašava potrebu modernizacije zastarjele infrastrukture kroz unapređenje elektrana, trafostanica i automatizovanih sistema.
Osnaživanje sposobnosti operatora mreže također je ključno, uz fokus na obuku u sajber svijesti, kriznom odgovoru u realnom vremenu i optimizaciji sistema.
Izvještaj dodatno ističe važnost širenja međunarodne saradnje kroz razmjenu obavještajnih podataka o kibernetičkim prijetnjama i razvoj koordiniranih mehanizama odgovora.
Međutim, upozorava da takve mjere moraju biti uparene s domaćim inovacijama.
„Regionalna saradnja je ključna“, naglašava izvještaj, „ali strateška nezavisnost zahtijeva domaće tehnologije.“
Krhka tranzicija
Digitalno-zelena transformacija predstavlja jednu od najambicioznijih infrastrukturnih promjena u modernoj historiji. Ipak, kako mreže postaju pametnije i povezanije, one također postaju i krhkije.
„Budućnost energetske sigurnosti zavisit će od pronalaženja balansa“, navodi izvještaj.
„Pametne, održive i otporne mreže nisu opcija — one su imperativ.“
Od velikih nestanaka struje do kibernetičkih prijetnji i tehnoloških zavisnosti, izvještaj Nacionalne obavještajne akademije Turkiye naglašava da energetska sigurnost u 21. stoljeću zavisi od otporne infrastrukture, domaćih inovacija i međunarodne saradnje.
