Nedostatak vremena, mala brojnost redakcija i stalno suočavanje s traumatičnim pričama svakodnevica su novinara u Bosni i Hercegovini, dok je kod svakog desetog dijagnostifikovan mentalni poremećaj, a najčešći uzrok je stres.

Stručnjaci upozoravaju da ovakav radni pritisak ostavlja ozbiljne posljedice, kako na fizičko, tako i na mentalno zdravlje novinara i novinarki.

"U posljednje vrijeme novinari i novinarke se suočavaju s brojnim napadima, prijetnjama, uključujući i fizičke napade i prijetnje smrću, s političkim pritiscima i s mnogo sigurnosnih rizika zbog svog profesionalnog novinarskog rada", kazala je Borka Rudić, generalna tajnica Udruženja BH Novinari na današnjem predstavljaju istraživanja o mentalnom zdravlju novinara u BiH.

Isto tako, dodala je, svjedoci smo da se u posljednje vrijeme rapidno pogoršava ekonomska situacija u kojoj rade mediji u BiH, i to se direktno odražava i na radni i socijalni status novinara i novinarki.

"Kao posljedica, novinari se suočavaju s različitim, i mentalnim, i emocionalnim i profesionalnim izazovima", poručila je navodeći da su u ovom istraživanju htjeli da osvijetle i tu stranu novinarskog rada.

I na koncu, navela je, ono što je posebno važno jeste ta sveopća neizvjesnost unutar novinarske zajednice, s obzirom na činjenicu da se sve više medija zatvara gotovo preko noći, da stotine novinara ostaju bez posla bez jasnih obrazloženja zašto se zatvara njihov medij.

"I čini mi se da su, što se tiče odnosa poslodavaca i menadžmenta u medijima, naši novinari i novinarke prepušteni sami sebi više nego što je to ikada bilo u BiH, i u toku rata, a i poslije rata", dodala je navodeći da su iz svih ovih razloga odlučili uraditi istraživanje u saradnji sa Proedukom i regionalnom mrežom "Safe Journalists".

Istraživanje je urađeno tokom aprila, maja i juna na uzorku od 316 novinara i novinarki iz cijele BiH i medijskih radnika, a glavni istraživač je bio Srđan Puhalo.

"Za mene je prilično frapantan podatak da je skoro 60 posto ispitanika više puta doživjelo sindrom sagorijevanja", rekao je navodeći da je "sindrom sagorijevanja kada se uposleniku toliko smuči posao da je mnogo više vremena potrebno da se opravi od toga nego da ga uradi."

Istakao je da je to praćeno i psihološkim i fiziološkim promjenama.

"I ako imate dvije trećine medijskih radnika koji su to doživjeli, onda možemo se zapitati u kakvom su stanju naši medijski radnici u BiH. Oko 40,5 posto je kazalo da je bilo izloženo mobingu i to u skladu s našim tradicionalnim društvom. Češće žene nego muškarci", naveo je Puhalo istakavši da oko 40 posto medijskih radnika veoma često osjeća stres na poslu, a ponekad 39,2 posto.

"Novinarstvo jeste stresno samo po sebi, ali se postavlja pitanje šta je uzrok tog stresa. I kad pogledamo šta je uzrok tog stresa, vidimo da su to kratki rokovi, to je rekla polovina, potplaćenost, brigu polovine ispitanika, vanjski pritisci, neizvjesnost posla, teme koje pokrivaju i lični odnosi u kolektivu", pojasnio je navodeći da dvije trećine novinara u BiH kaže da je ovo veoma stresan posao.

Prema istraživanju, svaki deset novinar je kazao da mu je dijagnostifikovan neki mentalni poremećaj.

"To je vrlo poražavajući podatak", poručio je Puhalo i dodao:

"Kada govorimo o nasilju, odnosno sa čime se susreću medijski radnici, najviše je prisutno online vrijeđanje, onda ide klasični način komunikacije: telefon, pismo i uživo. Tu je oko 37 posto online prijetnji, a 33 posto fizičkih napada."

Naveo je da je svaki drugi novinar kazao da trpi ili je doživio ili vrijeđanje ili prijetnje na različite načine.

U istraživanju je navedeno da je novinar stalno pod pritiskom, mora brzo upoznati temu, pronaći relevantne izvore i uraditi kvalitetan tekst. A s druge strane, vrijeme je ograničeno, redakcije su male pa ljudi rade i preko radnog vremena.

Međutim, za svoj rad su nedovoljno plaćeni.

Oko 59,8 posto ispitanika činile su žene, a 40,2 posto muškaraci. Trećina ispitanika starosti je od 41 do 50 godina, 56,3 posto njih ima završen studij žurnalistike, 53,5 posto su novinari, a 31,6 urednici.

Ključni nalazi su pokazali da čak 67,7 posto novinara i medijskih radnika smatra da je novinarstvo vrlo stresna profesija te da žene osjećaju da su pod većim stresom nego muškarci.