Od drevnih kineskih careva koji su tragali za eliksirom života do španskih istraživača u srednjem vijeku koji su u Amerikama tražili izvor mladosti, ljudska rasa hiljadama godina gaji san o životu produženom daleko izvan prirodnih granica.
Preskačemo u septembar 2025. godine, kada su kineski predsjednik Xi Jinping i ruski predsjednik Vladimir Putin privukli pažnju razgovorom o dugovječnosti, uhvaćenim na mikrofon, tokom samita Šangajske organizacije za saradnju (SCO).
Dvojica svjetskih lidera razmatrala su naučna dostignuća poput transplantacije organa, koja bi mogla gotovo udvostručiti ljudski životni vijek na 150 godina.
„U prošlosti je bilo rijetko da neko doživi više od 70 godina, a danas kažu da je sa 70 godina čovjek još dijete“, rekao je prevodilac 72-godišnjeg kineskog predsjednika na ruskom jeziku.
„Predviđanja su da u ovom stoljeću postoji mogućnost da se doživi i 150 godina“, prenio je Xijev prevodilac Putinu.
Ali je li svijet u kojem je 150 novih 80 godina dostižan? Ili je san samo još jedan izraz drevne opsesije ljudske rase da nadmaši smrt?
U posljednjim decenijama potraga za dugim životom prešla je iz mita u glavni tok. Pop-ikona Michael Jackson jednom je sanjao da doživi 150 godina, želju koja danas odjekuje među milijarderima koji ulažu bogatstva u istraživanja protiv starenja.
Googleov Calico Labs i Altos Labs, koji finansira Jeff Bezos, predvode ovu utrku, s milijardama uloženim u pronalaženje načina da se proces starenja zaustavi ili uspori. Samo postojanje takvih bogato finansiranih startup kompanija odražava kulturnu promjenu: dugovječnost više nije fantazija već naučni poduhvat, podržan milijarderima s najdubljim džepovima na svijetu.
Ipak, pitanje ostaje: Jesmo li blizu ostvarenja životnog vijeka od 150 godina?
Prema studiji iz 2024. godine, očekivani životni vijek u populacijama s najdužim životom porastao je za samo 6,5 godina između 1990. i 2019. Zaključeno je da bi u većini zemalja ovog stoljeća 15 posto žena i pet posto muškaraca iz bilo koje generacije doživjeti 100 godina bilo „optimistično“.
Ipak, optimisti poput Davida Sinclaira s Harvard univerziteta tvrde da bi nova otkrića mogla omogućiti današnjoj djeci da žive daleko izvan današnjih granica.
„Starenje je bolest, a ta bolest je izlječiva“, kaže on.
Doba naučnih iskoraka
Tokom protekle decenije istraživači su značajno napredovali u razumijevanju zašto ljudi stare i kako medicinske intervencije mogu odgoditi smrt za više decenija.
Jedno od ključnih naučnih dostignuća zabilježeno je u oblasti senescentnih ćelija – iscrpljenih ćelija koje prestaju da se dijele poput zdravih, ali ne odumiru kada bi to trebale. Takve ćelije nastavljaju postojati i oslobađati štetne hemikalije, približavajući organizam smrti.
Naučnici su nedavno testirali nove lijekove na miševima, koji djeluju poput „čistača“ i uklanjaju nezdrave ćelije.
Rezultati su pokazali da su miševi ostali zdraviji i živjeli duže.
Naknadno je mali test na ljudima pokazao da ti lijekovi mogu smanjiti broj senescentnih ćelija i kod ljudi.
Još jedno otkriće dolazi iz oblasti epigenetskog reprogramiranja, koje podrazumijeva „ponovno pokretanje“ starih ćelija kako bi postale mlađe. Od 2016. do 2022. eksperimenti s posebnim proteinima zvanim Yamanaka faktori omogućili su miševima da žive 20 posto duže, pa čak i da im se povrati vid.
Kod ljudi, studija iz 2021. godine pokazala je da zdrava ishrana i stil života mogu vratiti biološku starost za oko tri godine u samo osam sedmica. Alati poznati kao satovi metilacije DNK, razvijeni u posljednjoj deceniji, danas omogućavaju naučnicima da precizno mjere koliko je „staro“ tijelo, pomažući u testiranju ovih antiageing metoda.
Tu su i korisna otkrića u oblasti metabolizma, koja proučava kako naše tijelo troši energiju. Supstanca nazvana NMN pokazala se kao pojačivač energije u ćelijama miševa, produžujući njihov život i poboljšavajući zdravlje. Sada se provode ispitivanja na ljudima kako bi se utvrdilo da li djeluje i na nas.
Lijek protiv starenja, poznat kao rapamicin, stekao je popularnost jer pomaže ćelijama da se očiste od otpada, odgađajući bolesti poput Alchajmerove kod miševa i produžavajući im život.
Još jedno istraživanje iz 2024. godine pokazalo je da blokiranje proteina IL-11 kod miševa može produžiti njihov životni vijek i do 25 posto.
Mnogobrojna slična otkrića i studije ulijevaju nadu, sugerirajući da ljudi mogu produžiti prosječni životni vijek za 10 do 20 zdravih godina.
Ipak, postizanje prosječnog životnog vijeka od 150 godina i dalje zvuči nerealno.
Jedna studija, naprimjer, upozorava da bi približno udvostručenje prosječnog ljudskog života na 150 godina zahtijevalo otkrića koja još uvijek ne možemo predvidjeti.
Nepoznato područje pred nama
Biologija na stranu, društvo bi se također moralo značajno prilagoditi ako bi ljudska rasa udvostručila prosječni životni vijek. Prenaseljenost bi opteretila ograničene resurse poput hrane, energije i stanovanja.
Osim toga, ako bi samo bogati mogli priuštiti luksuzne tretmane za udvostručenje životnog vijeka, stvorio bi se svijet u kojem bogati možda žive vječno, dok drugi to ne mogu.
Naučni iskoraci protekle decenije pokazuju da je ljudska rasa bliža nego ikad dužem i zdravijem životu. U tom smislu, navodno privatni razgovor Xija i Putina na samitu SCO-a bio je pogled u budućnost u kojoj će nauka ponovo redefinisati granice ljudske domišljatosti.
Sinclair s Harvarda kaže da ljudi znaju više o zdravlju svojih automobila nego o vlastitom zdravlju. „To je apsurdno. A to će se uskoro promijeniti.“
