Od monsunskih pojaseva Južne Azije do južnih ravnica Amerike, smrtonosne poplave su sve češće i žešće, ubijajući stotine ljudi i nanoseći gubitke koji se mjere u milijardama dolara.

Naučnici upozoravaju da klimatske promjene intenziviraju obrasce padavina, pretvarajući ono što su nekada bile "rijetke katastrofe" u redovne šokove na koje se zajednice sada moraju pripremati svake godine.

"Čak i naizgled mala povećanja globalne temperature dramatično povećavaju šanse za neviđene toplotne talase i poplave", rekao je za Anadolu John Marsham, čelnik Meteorološkog zavoda na Univerzitetu u Leedsu.

"Sada vidimo kako se ovo odvija razornim poplavama širom svijeta", dodao je.

Brojne katastrofe su i ovog ljeta naglasile ovu novu stvarnost. Poplave su zahvatile Kinu, Indiju, Pakistan, Južnu Koreju, Jemen i SAD, sravnile kuće, raselile hiljade ljudi i uništile važnu infrastrukturu.

- Intenzivirane monsunske poplave - Poplave povezane s monsunima ovog ljeta bile su posebno razorne širom Azije.

U sjevernom Pakistanu, bujične kiše, bujične poplave i prolomi oblaka usmrtili su blizu 800 ljudi od kraja juna, a više od 460 smrtnih slučajeva zabilježeno je u roku od nekoliko sedmica u augustu.

U susjednoj Indiji, bujična poplava zahvatila je sjevernu državu Uttarakhand početkom augusta. Više od 100 ljudi je nestalo kada su bujice rijeke Kheer Ganga uništile kuće, odnijele vozila i zatrpale čitava sela pod blatom i klizištima.

U Kini je najmanje 22 ljudi poginulo, a desetine se vode kao nestale nakon što su obilne kiše pogodile provinciju Gansu u augustu. Samo nekoliko sedmica ranije, Peking je zabilježio neke od najobilnijih padavina u posljednjih nekoliko decenija, usmrtivši najmanje 30 ljudi i prisiljavajući desetine hiljada na evakuaciju jer su poplavne vode potopile ulice i oštetile mostove.

U Južnoj Koreji je najmanje 18 ljudi poginulo, a preko 13.000 je evakuirano kada su rekordne padavine izazvale klizišta, nestanke struje i haos u saobraćaju krajem jula.

Jemen je još jedna zemlja pogođena bujičnim poplavama, s najmanje 14 poginulih osoba, uključujući nekoliko djece, od prošle sedmice.

U Južnoj Africi, poplave izazvane bujičnim kišama zahvatile su provinciju Istočni Kap u junu, odnijevši skoro 50 života.

Ove katastrofe više nisu ograničene na regije tradicionalno osjetljive na monsune. U američkoj saveznoj državi Teksas, bujične poplave u julu usmrtile su najmanje 135 ljudi, uključujući više od 35 djece, zahvativši velike dijelove regije, uključujući i ljetni kamp za djecu.

- Uzroci - Naučnici kažu da globalno zagrijavanje pojačava intenzitet padavina, što dovodi do destruktivnijih događaja.

"Mislim da se one povećavaju, a razlog je taj što se vremenski obrasci mijenjaju kao rezultat toplije klime", rekla je Carola Koenig, docentica na Fakultetu inženjerstva, dizajna i fizičkih nauka Univerziteta Brunel u Londonu.

Prema UN-u, poplave čine do 40 posto svih katastrofa povezanih s vremenskim prilikama. Između 1970. i 2019. godine, opasnosti povezane s vodom uzrokovale su polovinu svih katastrofa i gotovo polovinu svih prijavljenih smrtnih slučajeva. Od 2000. godine, broj zabilježenih poplava povećao se za 134 posto u poređenju s dvije decenije ranije.

Koenig je objasnila da se broj ciklona i uragana nije nužno povećao, ali da njihova žestina jeste, jer imaju više energije i mogu donijeti više kiše.

"Događaji koji su nekada mogli biti minorni, sada nose daleko veću destruktivnu moć", rekla je.

Među najsmrtonosnijim događajima su bujične poplave, koje se razvijaju uz malo upozorenja.

"Bujične poplave se javljaju kada intenzivne kiše padaju na mjestu gdje oticanje može brzo dovesti do poplava. Pojačane su tamo gdje kišu ne može upiti tlo, uključujući i kada je tlo stvrdnuto u suši", pojasnila je Marsham.

Koenig je napomenula da geografija često povećava rizik, jer su mnoge pogođene regije planinske ili brdovite, gdje se kiša brzo slijeva u doline.

"Čitava sela mogu biti prevrnuta ovim iznenadnim bujicama, kao što smo vidjeli u Pakistanu i Indiji", rekla je.

Dodala je da topljenje glečera dodatno pojačava opasnost, jer obilne ljetne kiše u kombinaciji s otapanjem snijega stvaraju blatnjave poplavne tokove koji su posebno razorni.

- Najranjivija područja - Stručnjaci jasno upozoravaju da je porast globalnih poplava direktno povezan s klimatskim promjenama.

"Klimatske promjene, uzrokovane kontinuiranim sagorijevanjem fosilnih goriva, ne samo da povećavaju toplotne valove, već i povećavaju intenzitet padavina", rekla je Marsham.

"Poplave će se nastaviti pogoršavati sve dok postepeno ne ukinemo fosilna goriva kako bismo dostigli neto nultu razinu", dodala je.

Koenig je upozorila da rekordne temperature u Evropi i drugdje također destabilizuju vremenske sisteme.

Fenomeni poput toplotnih kupola blokiraju sisteme, proizvodeći ekstreme poput 45 stepeni Celzijusa u Španiji, rekla je, naglašavajući da će, ukoliko se emisije karbon dioksida drastično ne smanje, rizici nastaviti rasti.

Iako nijedna regija nije imuna, određena područja su više izložena utjecaju poplava i drugih katastrofa uzrokovanih klimom.

Zemlje s gustim riječnim sistemima, Južna i Jugoistočna Azija, Pakistan, Indija i dijelovi Kine, posebno su ugrožene, prema mišljenju Koenigove.

Istočna Afrika je još jedno žarište u nastajanju, koje kombinira duge sušne periode s iznenadnim, produženim kišama, dok je i Australija doživjela cikluse suše i poplava.

Marsham je napomenuo da se obalna područja suočavaju s dvostrukom prijetnjom.

"Olujni udari i visoki valovi mogu izazvati poplave iz mora, ovo se opet pojačava klimatskim promjenama kako oluje postaju jače, a nivo mora raste", rekao je.

"Na drugim lokacijama klimatske promjene tope glečere, stvarajući jezera koja mogu iznenada osloboditi vodu i stvoriti razorne poplave", dodao je.

Naučnici su saglasni da će se poplave samo pogoršati ukoliko svijet ne smanji emisije i ne prilagodi svoju infrastrukturu.

"Mislim da ćemo se, generalno gledano, morati globalno pripremiti za povećane poplave", zaključila je Koenig.