Bivši izraelski šef obavještajne službe Yossi Cohen najavio je da bi potencijalno mogao izazvati Benjamina Netanyahua za premijersku funkciju na izborima zakazanim za narednu godinu, što je izazvalo pravu političku buru u duboko podijeljenoj zemlji zbog dugotrajnog rata u Gazi.

Cohen, koji je predvodio Mossad od 2016. do 2021. godine, ovu je najavu dao tokom podcasta, gdje je također nagovijestio mogućnost osnivanja nove stranke koja bi se suprotstavila Netanyahuovoj Likud stranci.

Netanyahu jedva održava vlast usred masovnih protesta zbog svog neuspjeha da osigura povratak izraelskih talaca, uprkos gotovo dvogodišnjem ratu u Gazi, u kojem je ubijeno gotovo 63.000 Palestinaca, većinom žena i djece.

Poznat po svom burnom mandatu šefa obavještajne službe i ključnoj ulozi u Abrahamovim sporazumima, koji su imali za cilj normalizaciju diplomatskih odnosa između Izraela i brojnih arapskih država, Cohen izgleda koristi svoje sigurnosne kredencijale kako bi se pozicionirao kao „ujedinjavajuća“ figura u duboko podijeljenom izraelskom društvu.

Njegova najava široko je pokrivena u izraelskim medijima, koji su uglavnom predstavili ovaj potez kao dugo očekivan.

Javna rasprava na društvenim mrežama uglavnom je odražavala izvještaje medija, pri čemu su neki korisnici sugerirali da proliferacija opozicionih kandidata poput Cohena može nenamjerno smanjiti šanse za promjenu koalicije dijeljenjem glasova. Reakcije su varirale od „izvanrednog budućeg lidera“ do „prodavača rabljenih automobila“.

Gokhan Batu, izraelski analitičar u Ankarom centru za studije Bliskog istoka, kaže za TRT World da vojni i obavještajni aparat zauzimaju „poseban status“ u izraelskom društvu.

„Solidna profesionalna karijera i lična harizma često bivšim vojnicima i obavještajcima pružaju automatski nivo javne podrške“, kaže Batu.

Religijska pozadina Cohena i njegove prethodne saveze s desničarskim ličnostima, u kombinaciji s naglaskom na „jedinstvo“, pozicioniraju ga „negdje između centra i desnice“ na izraelskom političkom spektru, prema Batuu.

Mtanes Shehadeh, bivši član Knesseta, dijeli ovo mišljenje, navodeći za TRT World da će sigurnosni kredencijali Cohena predstavljati „značajnu prednost“ na političkoj sceni.

„U izraelskom mentalitetu, Cohenovo ime vezano je za sigurnosna i obavještajna postignuća, posebno u suočavanju s iranskim nuklearnim projektom“, kaže on.

Cohen preuzima zasluge za operaciju iz 2018. godine u kojoj je Mossad ukrao iranske nuklearne arhive iz sefova u skladištu u Teheranu.

Za razliku od nekih izraelskih vojnih lidera koji su prešli u politiku – poput Bennyja Gantza, Yitzhaka Rabina ili Ariela Sharona – Cohenov prelazak iz tajnog svijeta obavještajne službe na političku scenu predstavlja novinu u Izraelu.

„Ovo je prvi put da bivši šef Mossada pokušava kandidovati se za funkciju premijera“, kaže Shehadeh.

Iako Cohenova medijska prisutnost i diplomatska postignuća jačaju njegov javni imidž, ti faktori sami po sebi „nisu dovoljni“ da se suprotstavi Netanyahuu, dodaje Shehadeh.

Nasljednik ili rival Netanyahua?

Cohenove historijske veze s Netanyahuom komplikuju njegovu kandidaturu. Nekada smatran potencijalnim nasljednikom unutar Netanyahuove Likud stranke, zajedno s članovima kabineta poput Rona Dermera, koji predvodi pregovore o oslobađanju talaca, Cohen se sada suočava s delikatnim zadatkom oblikovanja nezavisnog identiteta.

„Cohena su, zajedno s Dermerom, smatrali jednim od dvije figure koje je Netanyahu navodno vidio kao potencijalne nasljednike“, kaže Batu.

Međutim, nedavne političke promjene, uključujući navodnu Dermerovu odluku da napusti politiku, ukazuju na „političku prazninu“ koju se Cohen pozicionira da popuni, dodaje Batu.

Cohen se predstavlja kao alternativna figura u domenima „sigurnosti i društvene kohezije“, kaže on.

Shehadeh, međutim, vidi Cohenove veze s Netanyahuom kao potencijalnu slabost.

„Dok desničarski i krajnje desničarski kampovi traže jaku figuru sličnu Netanyahuu, protivnici premijera ne žele nekoga povezanog s njim ili bliskog njemu“, kaže on.

Cohen je pokušao da se distancira od Netanyahua, posebno nakon kontroverznog plana reforme pravosuđa 2023. godine i sigurnosnih propusta 7. oktobra 2023.

„Pokušao je da se razlikuje i predstavi nezavisni identitet“, kaže Shehadeh.

Platforma „jedinstvo i sigurnost“

Cohenov izborni slogan „jedinstvo i sigurnost“ oslanja se na dva od najhitnijih pitanja u Izraelu: nacionalnu polarizaciju nakon reforme pravosuđa 2023. godine i sigurnosne ranjivosti otkrivene Hamasovim upadom 7. oktobra 2023.

Batu kaže da Cohenovo izborno obećanje postizanja jedinstva djeluje kao izazov s mnogim preprekama. Pitanja poput ukidanja pravosudnih reformi, balansiranja uticaja krajnje desničarskih stranaka i rješavanja spornog pitanja služenja ultraortodoksnih Jevreja u vojsci vjerovatno će „osloboditi dalje podjele i krize“, kaže Batu.

Štaviše, Cohenova retorika jedinstva „proširuje se na vrlo malo etničkih grupa izvan Druza“, što dovodi u pitanje njenu inkluzivnost.

Shehadeh je još skeptičniji prema izbornoj platformi jedinstva i sigurnosti. Cohenova usredotočenost na jevrejske birače ograničava njegovu privlačnost, navodi on.

„Pokazuje malo interesa za arapske birače, što proizlazi iz njegovog uvjerenja da ga oni ne bi podržali“, kaže Shehadeh, pripisujući ovaj stav Cohenovoj sigurnosnoj pozadini i sve neprijateljskijoj atmosferi prema arapskim građanima od oktobra 2023.

Ovaj isključivi pristup, kaže Shehadeh, ne zadovoljava potrebe nejevrejskog stanovništva Izraela. Palestinski Izraelci, većinom muslimanska manjinska grupa od 1,6 miliona građana, čine 21 posto stanovništva zemlje.

U teoriji, palestinski Izraelci imaju ista pravna prava kao jevrejski Izraelci, ali većina njih živi u siromašnijim gradovima i suočava se s izazovima koje stručnjaci pripisuju strukturnoj diskriminaciji.

Kocka s novom strankom

Navodni plan Cohena da osnuje novu političku stranku izgleda kao hrabar, ali rizičan potez u prepunom izraelskom političkom pejzažu.

Postoji mnogo primjera u Izraelu gdje su stranke izgrađene oko karizmatičnih lidera koji su se probili u Knesset na valu popularnosti, kaže Batu.

Cohenovo neiskustvo u politici i predstojeći izbori predstavljaju značajne izazove. „Odbija biti ‘broj dva’… Osnivanje nove stranke manje od godinu prije izbora je zastrašujući i složen zadatak“, kaže Shehadeh, ističući da Cohen trenutno nema organizacijsku infrastrukturu potrebnu za efikasnu konkurenciju.

Ipak, njegova stručnost u sigurnosti mogla bi biti adut. „Sigurnost je oblast u kojoj Cohen ima prednost“, kaže Batu, ističući njegovo iskustvo i harizmu kao prednosti koje bi mogle odjeknuti među biračima umornim od dugotrajnog rata u Gazi.

Shehadeh, međutim, tvrdi da Cohenovo odbijanje pridruživanja postojećoj stranci može otežati njegove izglede.

„Politički i izborni rad u Izraelu zahtijeva snažne organizacijske okvire, aktivnu prisutnost u gradovima i mjestima, te podržavajuću društvenu i popularnu bazu – elemente koje Cohen trenutno nema“, kaže Shehadeh.