Zamjenik ministra vanjskih poslova Armenije opisao je "historijski" trilateralni samit s Azerbejdžanom i SAD-om u Bijeloj kući kao prekretnicu u normalizaciji odnosa Armenije i Azerbejdžana, istovremeno stvarajući "važnu prekretnicu" za normalizaciju s Turkiye.
Vahan Kostanyan je za Anadolu agenciju rekao da su sastanci označili "važnu prekretnicu", dan nakon što su armenski premijer Nikol Pashinyan, azerbejdžanski predsjednik Ilham Aliyev i američki predsjednik Donald Trump potpisali sporazum u Bijeloj kući o okončanju višedecenijskog sukoba.
"Jučerašnji razgovori, i bilateralni sa Sjedinjenim Državama i trilateralni sa Sjedinjenim Državama i Azerbejdžanom, bili su vrlo važni, čak historijski", rekao je Kostanyan. "Zabilježili smo važnu prekretnicu kada je u pitanju normalizacija odnosa Armenije i Azerbejdžana, ali i jačanje strateškog partnerstva Armenije i SAD-a."
Napomenuo je da su između Armenije i SAD-a potpisana tri ključna memoranduma o razumijevanju, o izgradnji kapaciteta za armenski projekat Raskršća mira, saradnji u oblasti umjetne inteligencije i poluprovodnika, te o energetici.
Što se tiče sporazuma između Armenije i Azerbejdžana, istakao je da je mirovni sporazum dogovoren u martu sada parafiran. Također su potpisali pismo o raspuštanju Minske grupe OSCE-a i zajedničku deklaraciju kojoj je svjedočio Trump.
Normalizacija odnosa između Turkiye i Armenije
Kostanyan je pohvalio prethodne izjave turskog predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana koje su ohrabrile Armeniju i Azerbejdžan da zaključe mirovni sporazum, rekavši da su "pozitivno" utjecale na pregovore o normalizaciji.
"S jučerašnjim događajem vidimo važnu prekretnicu i priliku koju možemo postići i s Turkiye", rekao je. "Ovaj projekat povezivanja može biti izvodljiv i može biti regionalno i globalno mnogo važniji ako ponovo pokrenemo razgovore između Armenije i Turkiye."
Izrazio je nadu da će Ankara "uzvratiti dobru volju vlade Armenije" otvaranjem tursko-armenske granice i uspostavljanjem diplomatskih odnosa.
"Možemo postići još vrlo važnu prekretnicu za stabilnost i ekonomski prosperitet u našoj regiji, što znači da ćemo moći otvoriti granicu između Armenije i Turkiye i uspostaviti diplomatske odnose", dodao je.
Nakon raspada Sovjetskog Saveza, Turkiye je bila među prvim zemljama koje su priznale nezavisnost Armenije 21. septembra 1991. godine, ali je zatvorila granicu i prekinula diplomatske odnose 1993. godine nakon armenske okupacije Karabaha. Odnosi su počeli da se otopljavaju nakon rata u Karabahu 2020. godine, a obje strane su imenovale specijalne izaslanike za nastavak pregovora o normalizaciji.
„Trumpova ruta ka miru i prosperitetu“
Jedna od ključnih komponenti sporazuma postignutog u petak na samitu u Bijeloj kući je razvoj onoga što se naziva Trumpova ruta za međunarodni mir i prosperitet (TRIPP), koja će povezati kopneni Azerbejdžan i njegovu enklavu Autonomne Republike Nahčivan.
Kostanyan je rekao da deklaracija predviđa otvaranje regionalnih transportnih i komunikacijskih ruta pod suverenitetom, jurisdikcijom i teritorijalnim integritetom država kroz koje prolaze.
Objasnio je da će projekat razviti Armenija i SAD na armenskoj teritoriji, omogućavajući regionalne komunikacije, uključujući vezu od južne Armenije preko Nahčivana do drugih dijelova zemlje.
Iako su osnivački principi dogovoreni, Kostanyan je rekao da će uslijediti tehničke i radne diskusije o modalitetima projekta.
