Era ultra jeftinog uvoza koja je preplavljivala Sjedinjene Američke Države udara u zid.
Izvršna uredba 14324 predsjednika Donalda Trumpa, kojom se zatvara gotovo stoljeće star pravni “propust”, stupila je na snagu.
Paketi vrijednosti ispod 800 dolara, koji su nekada prolazili bez gotovo ikakvog nadzora, sada će biti pod punom carinskom kontrolom i oporezivani.
Svijet e-trgovine je u šoku. Temu, Shein i milijarde dnevnih pošiljki odjednom su uhvaćeni u novom režimu.
Decenijama je de minimis izuzeće bilo tihi motor globalne trgovine. Usvojeno 1930. godine i prošireno 2016, omogućilo je milijardama jeftinih paketa da uđu u SAD uz minimalne provjere.
Samo u 2024. godini, 1,36 milijardi pošiljki koristilo je ovu pogodnost, uglavnom iz Kine.
Temu i Shein su na tome procvjetali, prodavali su haljine za 3 dolara, gedžete za 15 dolara, potkopavajući američke trgovce. Forever 21 je zatvorio svoje prodavnice u SAD-u 2025, kriveći upravo ovaj uvoz za gubitak kupaca.
Trump je ovaj potez predstavio kao način da se spase radna mjesta i poveća sigurnost.
"Predsjednik Donald J. Trump danas je potpisao Izvršnu uredbu kojom se obustavlja duty-free de minimis tretman za pošiljke male vrijednosti, zatvarajući katastrofalnu rupu koja je korištena, između ostalog, da se izbjegnu carine i prokrijumčare smrtonosni sintetički opioidi, kao i drugi nesigurni ili proizvodi ispod tržišne cijene, što šteti američkim radnicima i biznisima", saopćila je Bijela kuća u julu.
Statistike naglašavaju hitnost: 90 posto carinskih zapljena prošle godine poticalo je iz de minimis paketa. Droga, falsifikovana roba, jeftine kopije — uglavnom su dolazile iz Kine, generišući 66 milijardi dolara bescarinske prodaje samo u 2023.
Promjena je stupila na snagu 28. augusta
Svaka komercijalna pošiljka ispod 800 dolara sada podliježe carinama: 54 posto ili 100 dolara za kineske pošiljke, 10-50 posto za ostale.
Za robu poslanu međunarodnim poštanskim sistemom, carina se kreće od 80 dolara po artiklu do 200 dolara, zavisno od zemlje porijekla.
Recipročne stope pogađaju artikle poput brazilskog mesa sa 76 posto. Mala poklona ispod 100 dolara i lične dozvole putnika do 200 dolara ostaju izuzete.
Svaka pošiljka sada zahtijeva potpunu dokumentaciju, uključujući šifre proizvoda, a greške mogu koštati i do 10.000 dolara.
Lučki terminali i aerodromi mogli bi se zatrpati u narednim sedmicama i mjesecima. Poštanske službe Japana, Ujedinjenog Kraljevstva i Australije već nagovještavaju obustavu slanja u SAD zbog nepripremljenosti.
Ko osjeća udar?
Povoljne cijene mogle bi nestati. Temu i Shein mogli bi podići cijene za 10–30 posto. Sat od 15 dolara mogao bi koštati između 16,50 i 19,50 dolara. Vrijeme isporuke moglo bi se produžiti.
Prema podacima američke vlade, oko 73 posto de minimis paketa koji ulaze u Ameriku dolazi iz Kine.
Kanada, Meksiko i Ujedinjeno Kraljevstvo su naredni najveći pošiljaoci, navodi CBP. Ostali značajni izvori uključuju Indiju, Južnu Koreju, Tajland i Vijetnam.
Niskoprimanjaške porodice u SAD-u posebno strahuju.
"Obično sam kupovala dječiju odjeću za sitniš", kaže Sarah J, samohrana majka iz Marylanda za TRT World. "Nemam pojma šta slijedi."
Kompanije će se vjerovatno morati prilagoditi. Shein se, primjerice, oslanja na skladišta u Illinoisu i Kaliforniji.
Temu prebacuje 20–50 posto zaliha na domaće skladište. Mali Etsy i Depop prodavači mogli bi privremeno obustaviti prodaju.
U međuvremenu, Amazon i Walmart vide priliku, ciljajući kupce sa skromnijim budžetom.
Kako navodi Reuters, cijene u lancima poput Walmarta i Targeta već uključuju carine koje trgovci plaćaju pri uvozu robe, što ih čini relativno skupljim.
Lanci snabdijevanja klimaju se. Zračni kargo iz Azije već je pao za 10,7 posto, dok se očekuje porast pomorskog transporta.
Tehnološki startupi, poput onog Marije Lopez u Teksasu, suočavaju se s rastućim troškovima.
"Prototipi su se ranije slali brzo i jeftino, sada su to hiljade dolara carina", rekla je za TRT World.
Zašto sada i šta slijedi
Trump ubrzava politiku koja je prvi put nagoviještena u februaru 2025, pozivajući se na trgovinske deficite i fentanil. Kineska roba bila je prva na udaru još u maju.
Suspenzija, koja je prvobitno bila planirana za 2027. kroz zakon "One Big Beautiful Bill Act", pomjerena je unaprijed.
Kritičari upozoravaju na “porez” od 10–13 milijardi dolara za potrošače, dok pristalice hvale jaču kontrolu i podršku američkoj proizvodnji.
Carina sada mora obrađivati 4 miliona pošiljki dnevno s ograničenom infrastrukturom. Pravni izazovi mogli bi odgoditi potpunu implementaciju do 2027.
Kupci u SAD-u bi mogli biti usmjereni na domaću robu dok se biznisi spremaju na novu eru usklađivanja.
"To je hrabar potez, ali i nered", kaže analitičarka trgovine iz New Yorka, Laura Chen. "SAD ponovo preuzima kontrolu, što je dobra stvar, ali po cijenu novčanika i vremena čekanja."
