Generacija koja je odrastala online pod velikim je utjecajem onoga što se objavljuje, otvara i recenzira u realnom vremenu. Ako je na Instagramu, YouTube Shortsu ili na X-u, vjerovatno je u nečijoj korpi za kupovinu. Ako signalizira ukus ili status, vrijedno je njegove cijene.

Najnovija opsesija je igračka.

Nevaljala, zubata i smiješna stvorenja poznata kao Labubu prvi put je 2015. godine kreirao Kasing Lung, umjetnik rođen u Hong Kongu, a odrastao u Nizozemskoj, za svoju ilustriranu seriju knjiga „Čudovišta“.

„Kupila sam je prije nekoliko sedmica nakon što sam je doslovno svugdje vidjela online. U početku nisam bila ni sigurna da li mi se zapravo sviđa ili je samo želim jer je svi imaju. Iskreno, da nije ovoliko popularna, vjerovatno je ne bih kupila“, kaže Ayliz, studentica iz Istanbula.

A zašto su toliko popularne?

Možda zbog luckastog, neobičnog dizajna. Možda zbog imena: Labubu, koje se zadrži u mozgu kao greška u kucanju koja na neki način postane interna šala u privatnim razgovorima.

„Pop-kultura funkcioniše ovako: nešto postane trend, široko prihvaćeno, i ljudi počinju to željeti samo zato što to žele i drugi. Ne želeći se osjećati isključeno, misle: 'Svi to imaju, i ja bih trebala'“, kaže Zeynep Temizer Atalar, psihologinja s Univerziteta Yeni Yuzyil, za TRT.

Ona objašnjava da ovi popularni predmeti dodaju egzistencijalno značenje procesu formiranja nečijeg identiteta. Posjedovanje nečega što je u trendu donosi osjećaj zadovoljstva, što je jedan od razloga zašto ljude privlače takve stvari.

Nakon naglog porasta popularnosti, Pop Mart je 2024. godine prijavio zapanjujuću zaradu od 1,8 milijardi dolara, što je sedam puta više od one prije nego što je počeo prodavati Labubu figure.

Atalar dodaje da privlačnost Labubua leži u njegovom nekonvencionalnom obliku.

„Ova igračka odražava one konfliktne, manje omiljene, krhkije ili čak potisnute aspekte nas samih, one dijelove koje pokušavamo sakriti“, kaže ona.

Posjedovanje te igračke može biti kao da nosite dio svog unutrašnjeg svijeta sa sobom. To možda objašnjava rastuću popularnost – ona simbolizuje nešto lično i unutrašnje, dodaje.

Pojavila se u rukama (ili torbama) slavnih ličnosti poput Rihanne, Dua Lipe, Kim Kardashian, a čak i kćerka fudbalera Davida Beckhama, Harper Beckham, navodno mu je poklonila jednu.

A tu pompa ne prestaje.

Na tržištu su se ubrzo pojavile skupe imitacije, od milja ili podsmijeha nazvane Lafufu. Neki kažu da stvorenja podsjećaju na Pazuzua, drevnog mesopotamskog demona, ali to je vjerovatno samo sretna slučajnost.

Model "slijepe kutije"

Ključni dio Labubuovog uspona je model "slijepe kutije", marketinška strategija u kojoj je svaka kutija zatvorena, ne otkrivajući nikakav nagovještaj o tome koji se lik ili varijanta nalazi unutra. Za kolekcionare, to dodaje zarazni sloj iznenađenja, čineći da svaka kupovina djeluje kao mala lutrija.

Ova neizvjesnost potiče ponovnu kupovinu. Šansa da se otvori rijetko izdanje tjera fanove da se vraćaju, vođeni ne samo korisnošću, već i emocionalnim uzbuđenjem.

U nekim slučajevima, potraga postaje skupa.

Figura Labubua od 131 cm, ljudske veličine, nedavno je prodata za zapanjujućih 150.324 dolara na međunarodnoj aukciji Yongle u Pekingu, zvanično postavši najskuplja igračka te vrste.

Kada proizvod postane viralan, čini se da vas prati svuda: TikTok, Instagram, YouTube Shorts. Ovo ponavljanja nisu slučajna; to je rezultat fino podešenih algoritama koji pojačavaju ono što je već u trendu.

Za generaciju Z, stalna izloženost stvara poznatost koja često dovodi do povjerenja ili, u najmanju ruku, radoznalosti. Što se više proizvod pojavljuje na njihovom feedu, to postaje normalniji, čak neophodan.

Ovaj psihološki krug pretvara povremeno skrolovanje u impulsivnu kupovinu, dokazujući da u digitalnom dobu vidljivost znači poželjnost.

Više od potvrde?

Labubu nije više samo igračka; postao je simbol. Posjedovanje rijetkih ili ograničenih figura postalo je digitalni znak časti, koji se ističe na Instagram storyjima i kolekcionarskim forumima.

„Postao je društveni simbol pripadnosti i popularnosti,“ dodaje Atalar. „Generacija Z je u periodu formiranja identiteta, pokušavajući odgovoriti na pitanje: ‘ko sam ja?’ Biti popularan ili izabran postaje vrsta ulaganja u taj identitet.“

Labubu je samo jedna stavka u mnogo većem trendu. Bilo da se radi o zanatskim pićima, estetskom uređenju doma ili dizajnerskim igračkama, kupovne navike generacije Z oblikovane su viralnim trendovima, emocionalnom vrijednošću i digitalnim prikazom životnih izbora.

A Labubu je samo jedan od predmeta u mnogo većem trendu. Bilo da su u pitanju zanatska pića, estetski kućni dekor ili dizajnerske igračke, kupovne navike generacije Z oblikovane su viralnim trendovima, emotivnom vrijednošću i digitalnim prikazom životnog izbora.

Dobra strana? Pokreće procvat kreativne ekonomije i slavi individualizam.

Loša strana? Podstiče impulsivni konzumerizam i neodržive finansijske odluke.

Ružna strana? Otkiva koliko su naši identiteti i anksioznosti duboko povezani s onim što kupujemo i ko nas vidi dok to kupujemo.

Ali u svijetu gdje se vrijednost sve više mjeri lajkovima, dijeljenjima i hashtagovima, jedno je sigurno: korpe za kupovinu su platno generacije Z. A Labubu? Samo jedno od njenih remek-djela.

Atalar dodaje da mlađa djeca mogu željeti igračku jednostavno zato što su vidjela starije s njom.

„Kada poznate ličnosti i influenseri kače Labubu na svoje torbe, drugi mogu osjetiti snažnu potrebu da učine isto, vođeni željom za pripadnošću i izbjegavanjem osjećaja isključenosti“, kaže ona.