Sjedinjene Američke Države stavile su na crnu listu tri najistaknutije palestinske organizacije za ljudska prava, tvrdeći da njihova saradnja s Međunarodnim krivičnim sudom (ICC) u istrazi ratnih zločina protiv Izraela zaslužuje kaznu.

U četvrtak je Ministarstvo finansija SAD-a dodalo Al-Haq, Palestinski centar za ljudska prava (PCHR) i Al-Mezan centar za ljudska prava na listu posebno označenih državljana i blokiranih osoba – instrument sankcija koji se obično koristi protiv onih koji se smatraju „teroristima“, krijumčarima droge ili prijetnjom nacionalnoj sigurnosti.

Državni sekretar Marco Rubio objavio je odluku, navodeći da su sankcije uvedene jer su ove grupe „direktno učestvovale u nastojanjima Međunarodnog krivičnog suda da istraži, uhapsi, zadrži ili procesuira izraelske državljane, bez pristanka Izraela.“

Ali Rubioovo obrazloženje nema uporište u međunarodnom pravu.

Prema Rimskom statutu, organizacije civilnog društva imaju pravo da dostavljaju dokaze Međunarodnom krivičnom sudu (ICC), a nadležnost Suda nad zločinima u Gazi i okupiranoj Zapadnoj obali proizlazi iz statusa Palestine kao države članice od 2015. godine, a ne iz Izraelovog odobrenja. Same Sjedinjene Države nisu potpisnice Rimskog statuta, što objašnjava njihovu dugogodišnju neprijateljsku politiku prema Sudu svaki put kada istražuje navodne zločine Washingtona ili njegovih saveznika.

„Američki dekret je bez presedana u svom pokušaju da utiša glasove koji dokumentuju i nadziru situaciju na terenu“, kaže Issam Younis, izvršni direktor Al-Mezana.

„Njihov cilj je jasan: spriječiti nas da zagovaramo ljudska prava i osiguravamo odgovornost, ali mi nikada nećemo odustati od svoje misije“, rekao je Younis za TRT World tokom obraćanja medijima u petak.

Decenije dokumentovanja

Organizacije pod sankcijama spadaju među najuglednije pravne i aktivističke institucije u Palestini, a njihov rad je priznat i daleko izvan njenih granica.

Decenijama su prikupljale svjedočenja, forenzičke podatke i pravne podneske na kojima tužioci zasnivaju optužbe za ratne zločine i genocid u Gazi.

Bez njihovih napora, mnoge žrtve imale bi vrlo male šanse da njihova iskustva budu formalno priznata na sudu.

Al-Haq, osnovan u Ramallahu 1979. godine, jedna je od najstarijih palestinskih organizacija za ljudska prava.

Bio je na čelu dokumentovanja kršenja u okupiranoj Zapadnoj obali i vodio postupke pred evropskim sudovima protiv kompanija i zvaničnika umiješanih u izraelske zločine.

Izrael je više puta pokušao ušutkati ovu organizaciju, označivši je „terorističkom organizacijom“ 2021. godine i upavši u njene kancelarije naredne godine – potez koji su UN, EU i međunarodne nevladine organizacije odbacile, navodeći da Izrael nije predočio vjerodostojne dokaze.

„Suprotstavljajući se izraelskom kolonijalnom režimu, mi branimo ne samo palestinske žrtve nego i ljudske vrijednosti i principe međunarodnog prava za žrtve širom svijeta“, kaže Shawan Jabareen, izvršni direktor Al-Haqa.

„Naš rad je legalan, miran i neophodan. Nastavićemo sarađivati s ICC-om i svakim mehanizmom koji pruža pravdu, slobodu, dostojanstvo i jednakost našem narodu na njegovoj zemlji“, rekao je Jabareen za TRT World.

U Gazi je Palestinski centar za ljudska prava (PCHR) postao vodeća institucija u vođenju detaljnih evidencija o žrtvama, terenskim istragama i forenzičkom dokumentovanju izraelskih ponovljenih ratova.

Uz njega, Al-Mezan centar za ljudska prava fokusirao se na praćenje humanitarnih posljedica blokade i vojnih napada koji su razorili svakodnevni život u opkoljenom pojasu.

Zajedno, ove organizacije temeljito su prikupile svjedočenja, medicinsku dokumentaciju, forenzičke dokaze i podatke o žrtvama.

Veliki dio tog materijala predan je ICC-u i citiran u postupcima pred Međunarodnim sudom pravde (ICJ).

Njihov rad predstavlja osnovu slučajeva koji su ranije ove godine doveli do toga da ICC izda naloge za hapšenje izraelskog premijera Benjamina Netanyahua i bivšeg ministra odbrane Yoava Gallanta. Iako ti nalozi predstavljaju historijski presedan, oni se mogu provesti samo ako države članice ICC-a sarađuju, što znači da mnogo zavisi od političke volje.

„Odbrana ljudskih prava i pravde je naša misija i ona nikada neće prestati, bez obzira na pritiske država saučesnica u ovim zločinima“, kaže Jabareen.

„Odgovornost je ključna za okončanje nekažnjivosti. Pozivamo sve države da poduzmu političke, ekonomske i druge mjere kako bi zaustavile ovaj genocid koji traje“, dodaje Jabareen.

Kriminalizacija odgovornosti

Ovo nije prvi put da Washington koristi sankcije kako bi potkopao međunarodne pravne mehanizme.

Kad god su međunarodni sudovi usmjerili pažnju na postupke SAD-a ili Izraela, Washington je odgovorio prisilnim mjerama.

Za vrijeme Trumpove administracije ova kampanja je dramatično eskalirala.

Bivša tužiteljica ICC-a Fatou Bensouda i njen tim bili su lično sankcionisani zbog istraga ratnih zločina SAD-a u Afganistanu i izraelskih zločina na okupiranim palestinskim teritorijama.

Bensouda je kasnije otkrila da su je direktno prijetili zvaničnici Mossada, upozoravajući na posljedice za nju i njenu porodicu ukoliko nastavi te slučajeve.

Taj pritisak se samo produbio. Ranije ove godine, Trumpova administracija sankcionisala je sam Sud i aktuelnog tužioca Karima Khana, nazivajući njihov rad „neutemeljenim akcijama usmjerenim protiv Amerike i našeg bliskog saveznika Izraela“.

Do augusta, lista sankcija proširena je na još četvoricu zvaničnika ICC-a, uključujući i sudiju Nicolasa Guilloua, koji je odobrio naloge za hapšenje Netanyahua i Gallanta.

Palestinske institucije su sličnim mjerama također postale meta. Grupa za prava zatvorenika Addameer sankcionisana je u junu; u julu su mjere proširene na Palestinsku upravu i Organizaciju za oslobođenje Palestine.

U istom mjesecu, Francesca Albanese, specijalna izvjestiteljica UN-a za ljudska prava na okupiranim palestinskim teritorijama, također je postala meta.

„Palestinsko civilno društvo dugo je izloženo kampanjama usmjerenim na delegitimaciju i oduzimanje sredstava organizacijama za ljudska prava. U trenutku kada odgovornost postane centralna u našem programu, suočavamo se s kaznom, a sada ovaj dekret eskalira tu kampanju“, kaže Younis.

„Ovo je dokaz da radimo pravi posao. Posvećeni smo primjeni međunarodnog prava, dovođenju kriminalaca pred sud i odbrani prava svih ljudi, bez obzira na vjeru, političko mišljenje, rasu ili spol“, pojašnjava Younis.

Zajednička osuda

Sankcije su brzo naišle na oštre kritike širom zajednice za ljudska prava. Tri ciljana udruženja izdala su zajedničku izjavu u kojoj osuđuju ono što su opisali kao „drakonske sankcije“.

„Ove sankcije, u vrijeme aktivnog genocida nad našim narodom, predstavljaju gnusna djela država koje potpuno ignorišu međunarodno pravo i naše zajedničko čovječanstvo“, naveli su u saopćenju organizacije.

Centar za ustavna prava (CCR) podržao je ovu osudu, nazivajući potez dijelom šire američke kampanje za ušutkavanje palestinskog zagovaranja ljudskih prava.

„Najstrožim riječima osuđujemo eskalaciju napada Ministarstva spoljnih poslova SAD-a na palestinske organizacije za ljudska prava danas“, naveo je CCR.

„Na vrhuncu izraelskog genocida nad palestinskim narodom, uz podršku SAD-a, Trumpova administracija cinično je izabrala da kazni one koji vode borbu za odgovornost. Ovaj napad potvrđuje saučesništvo američke vlade u izraelskim zločinima.“