Novi francuski premijer Sebastien Lecornu preuzeo je u srijedu dužnost nakon ostavke Francoisa Bayroua.
Nakon što ga je u utorak imenovao predsjednik Emmanuel Macron, Lecornu, bivši ministar oružanih snaga, preuzeo je dužnost na ceremoniji primopredaje sa sada već bivšim premijerom Francoisom Bayrouom.
"Učinit ću, i siguran sam, da će cijeli tim oko mene učiniti sa mnom sve što možemo da pomognemo vladi. Moja pomoć i naša pomoć su vam osigurane u svakom trenutku, tokom narednih sedmica i mjeseci", rekao je Bayrou prije nego što je predao dužnost Lecornuu.
Lecornu je pozdravio Bayrouovu "izvanrednu hrabrost" u odbrani svojih uvjerenja do posljednjeg trenutka, izražavajući uvjerenje da će "sve ovo jednog dana biti priznato".
"Uspjet ćemo, jer nema drugog mogućeg puta. Moramo, u suštini, uspjeti da okončamo ovaj dvostruki jaz: jaz između političke situacije i onoga što naši građani legitimno očekuju za svoj svakodnevni život, za ekonomsku i socijalnu situaciju, za svoju sigurnost", rekao je Lecornu.
Ponovio je potrebu za promjenom načina rada , uz kreativniji i ozbiljniji pristup.
Lecornu preuzima dužnost nakon što je premijer Francois Bayrou u ponedjeljak izgubio tokom glasanja o povjerenju u Narodnoj skupštini.
On je jedini ministar koji je neprekidno služio u vladi otkako je Macron došao na vlast 2017. godine.
Sa 39 godina, obavljao je značajne funkcije državnog sekretara ministra za ekološku i inkluzivnu tranziciju, ministra delegata zaduženog za lokalne vlasti i ministra za prekomorske teritorije, prije nego što je preuzeo dužnost ministra oružanih snaga.
Odlazeći premijer, koji je u julu predstavio budžetski okvir za 2026. godinu, tražio je podršku za plan uštede od skoro 44 milijarde eura (51 milijardu dolara) kao dio napora za smanjenje rastućeg javnog duga Francuske, koji sada iznosi 113 posto BDP-a.
Međutim, dobio je 194 glasa za i 364 glasa protiv, te nije uspio dobiti većinu u parlamentu, gdje je 15 od 589 zastupnika bilo suzdržano.
Francuska također ima jedan od najvećih budžetskih deficita u EU sa 5,8 posto.
Pregovori o budžetu bili su glavni izvor napetosti u francuskoj politici.
Neuspjeh u postizanju dogovora o budžetu za 2025. godinu prošle godine doveo je do pada vlade Michela Barniera u decembru, nakon što su se ljevičarske i krajnje desničarske stranke ujedinile iza prijedloga za izglasavanje nepovjerenja.
